Uvođenje viza za sada ne utiče na cijenu kvadrata

Cijene nekretnina u Crnoj Gori su stabilne uprkos odluci o uvođenju viza od 1. novembra za Ruse, kao i državljane Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije.

Međutim, ako Rusi, ali i drugi strani državljani koji posjeduju nekretnine u Crnoj Gori, krenu sa masovnijom prodajom nekretnina koje imaju u našoj zemlji, to može, u smislu povećane ponude, da obori cijenu kvadrata, kaže Veselin Dragaš, potpredsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore (PKCG), pri Odboru udruženja trgovine.

“Za sada su cijene stabilne i nema naznaka da će u kratkom roku doći do pada. Međutim, ako bi, na primjer, veliki broj vlasnika iz Rusije odlučio da naglo proda nekretnine, to bi povećalo ponudu i moglo dovesti do pada cijena “, saopštio je Dragaš.

Iako trenutno nema naznaka o kratkoročnom padu cijena, situacija ostaje neizvjesna i zavisi od daljeg razvoja događaja, naročito u kontekstu reakcije ruskih prodavaca i kupaca na nove uslove.

Da podsjetimo, Vlada Crne Gore je 23. jula donijela odluku o uvođenju viznog režima za državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, što je izazvalo pitanja o mogućem uticaju na tržište nekretnina. Iako je Crna Gora najavila da će olakšati proces dobijanja viza, efekti ove mjere još nisu vidljive na tržištu i potrebno je da prođe određeno vrijeme kako bismo mogli da ih izmjerimo. Dragaš navodi da pored viznog režima, postoje i drugi faktori koji utiču na tržište nekretnina, kao što je zakonska regulativa. Država donošenjem zakona može usporiti ili ubrzati tržište nekretnina, a samim tim uticati i na cijene. U prethodnom periodu država je donijela više zakona koji su direktno uticali na tržište nekretnina, jedan od njih je i Zakon o legalizaciji koji je stavio van prometa 20 do 30 odsto nekretnina, što je usporilo promet i smanjilo prihode od poreza na promet nekretnina.

Ova situacija je uticala na rad agencija, ali i na građane.

Naš sagovornik dodaje da je svima jasno da, kao sljedeća članica Evropske unije, Crna Gora mora da se uskladi sa imigracionom politikom EU i uskladi viznu politiku sa Briselom, ali u sektoru tržišta nekretnina vjeruju da bi trebalo voditi računa i o uticaju novih propisa i odluka na naše građane, kao i privredu, a samim tim i na državne prihode.

“Budžet se ne puni porezima na promet nekretnina, agencije i notari imaju manje posla, a građani koji žele riješiti životna pitanja prodajom nekretnina nailaze na prepreke. To direktno utiče na tržište i može dovesti do stagnacije” zaključio je on.

Iako je za trgovinu nekretninama uslov legalizacija, on ističe podatak da je između 2018. i 2025. godine predato 62.500 zahtjeva za legalizaciju, a riješeno je samo oko 6 odsto.

“To znači da je veliki broj zahtjeva ostao neriješen, što je usporilo tržište i onemogućilo prodaju mnogih nekretnina”, istakao je on. Ukupno sa zahtjevima predatim od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji trenutno imamo oko 86.000 zahtjeva. Procjene su da u Crnoj Gori imamo preko 100.000 nelegalnih objekata, a vjeruje se da je ovaj broj i veći. Sa kapacitetima koje država trenutno ima, proces legalizacije će trajati više godina, pa i decenija. U Kotoru, Tivtu i Herceg Novom je obustavljeno izdavanje rješenja o legalizaciji do donošenja menadžment plana. Stavljanje van prometa ovolikog broja nekretnina direktno utiče na tržište nekretnina i prihode budžeta.

I iz Udruženje agencija za nekretnine Crne Gore (UANCG) navode za sada odluka o uvođenju viza od 1. novembra za građane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije nije uticalo na tržište nekretnina.