(UŽIVO/VIDEO)Živković: Standard penzionera nikad gori, hoćete li podržati da minimalna penzija bude 730 eura?
remijerski sat, na kome Milojko Spajić odgovara na brojna poslanička pitanja, počeo je na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore. Teme su, između ostalog, evropske integracije, odnosi sa Hrvataskom, rast cijena, standard penzionera, vazduhoplovstvo…
Premijerski sat uživo:
Spajić: Došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije
Predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić pitao je kako Spajić vidi dosadašnji tok odnosa Crne Gore sa susjednim državama i da li očekuje da ti odnosi uđu u novu fazu.
Čarapić je i pitao i koje korake Vlada planira da preduzme kako bi regionalni odnosi bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva Crne Gore.
Premijer Milojko Spajić kazao je na početku Premijerskog sata da je Crna Gora najmanja država na Balkanu i da zbog toga ima posebnu obavezu da vodi računa o dobrosusjedskim odnosima.
“Naša država nema identitetsku većinu, možda je jedina u Evropi koja nema identitetsku većinu. Naša država je dugo vremena bila društvo podjela. Sjećate se vremena kada su popisi bili pitanje biti ili ne biti, sjećate se vremena kada je bilo teško odgovoriti na jedno statističko pitanje. Sada je sve drugačije. Danas je Crna Gora građanska država, gdje svako može da kaže svoje mišljenje. Nije sramota pripadati bilo kojem identitetskom skupu u Crnoj Gori“, kazao je Spajić.
Govoreći o odnosima sa susjedima, poručio je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.
“Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.
Živković: Hoćete li podržati da minimalna penzija bude 730 eura
Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je Spajića šta Vlada planira da uradi povodom, kako je naveo, urušavanja životnog standarda penzionera. On je rekao da je danas standard penzionera nikad gori.
“Znate li da danas sa 456 eura živi 50.000 penzionera u Crnoj Gori, a da više od 80.000 njih prima penzije ispod prosjeka”, kazao je čelnik DPS-a.
Spajić je rekao da je Euro model najbolji odgovor na sve kritike iz opozicije. Kazao je da penzioneri nikada nijesu bolje živjeli u Srbiji nego danas.
“Kroz sprovođenje Euro modela obezbijedicemo ponovni rast penzija kroz usklađivanje sa rastom zarada, kao i zaštitu standarda naših najstarijih građana”, kazao je Spajić.
Živković je odgovorio da Vlada vodi politiku na način da gledamo u nebo i molimo se za dobru turističku sezonu, bolju naplatu akciza i PDV.
“Šta je sa uplaćenim doprinosima. Treba li da Vlada to vrati? Ni najmanje mi nije smiješno kada o ovome govorim”, rekao je Živković
On je rekao da Spajića u Crnoj Gori ne zanima baš niko, sem fotelja.
“Vi ste nenajedeni i nenapijeni. Zaposlili ste sve iz vaših porodica, nema koga. Oduzimali ste vozila od kriminalnih klanova, i čim ste ih oduzeli eto ih ispred nekog ministarstva. To je slika i prilka ove vlasti. Nenajedenost…. O korupciji i namještenim tenederima biće priče. Premijeru ono što je važno, kada pričate o Euro modelu, ja vas pitam oćete li podržati da se penzije povećaju 30 posto i da minimalna penzija bude 730 eura”, naglasio je Živković.
Kako je dodao, Spajić pripada strukturi ljudi koja će se odreći svakoga u životu ako nije namjeren njegovom interesu.
“Vi to svi dobro znate koji sjedite iza njega. Svakoga će se odavde odreći ako je ugrožen njegov interes. Možda dođe trenutak kad ćete ispitivati ono što sam vam danas rekao”, naglasio je Živković.
Bogdanović: Tužiocima za četiri godine dato 26 stanova, 11 imalo rješeno stambeno pitanje
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića da li smatra da su bivše vlade, koristeći državne stanove, kredite i otpise dugova kao instrument privilegovanja odabranih sudija i tužilaca, uspostavile sistem političke zavisnosti kojim se moglo uticati na sudske presude, pokretanje i nepokretanje krivičnih postupaka i sadržinu optužnica?
“Zamislite da vas optuži tuilac kojim je vaš politički protivnik poklonio stan ili sudija da vam sudi kojima je vaš politički protivnik poklonio stan. Pošteni ljudi ne bi gledali bijelog dana kad bi im takvi sudil. Stidite se kad obraza nemate, a nemate jer ste kukavice jer niste smjeli da stanete pred ijednim tužiocem a da mu ne napunite džepove novcem. Najviše ste se plašili onih sudija i tužilaca koji vam ništa ne duguju. Manje ste se plašili dana da ste izgbuli izbore od dana kad se bude saznalo šta ste i kako radili”, naglasio je Bogdanović.
Vlada tadašnja je, kako je doddao, dala tužiocima 26 stanova i nijesu dijeljeni onima koji nemaju krov na glavom, već onima koji su riješili stambeno pitanje.
“Da li su tim stanovima kupljene političke presude ili se time najskuplje plaćalo ono što od takvih tužilaca nikada neće biti napisano?”, upitao je on Spajića.
Spajić je naveo da je stambeno pitanje jedno od pitanja koje opterećuje mlade i oni su fokusirani na to i stvarno mu je zadovoljstvo da su uspjeli koliko toliko povećaju zarade i poboljšaju standard građana.
“Nažalost, politika bivšeg režima je bila takva da građani budu što siromašniji i zavisniji od pomoći koja bi došla prije izbora. Praksa bivše vlasti je iskorenjena od 2020. godine, i ona više nije ovdje.. Napravljena je nepopravljiva šteta, ne smatramo da je svako ko je primio stan korumpiran, to je opasna teza. Velika većina je imala udjela jednom vođenju države koji nije bio dobar i mi se trudimo već tri godine da to ispravimo. Mislim da idemo u pravom pravcu, vaša inicijativa je jedan korak u tome. Mi kao država moramo imati odgovor na tako bitna pitanja”, istakao je Spajić.
Bogdanović je ponovio da je 26 tužilaca i sudija dobila stan za četiri godine, a njih 11 je raspolagalo sa 1700 kvadrata stambenog prostora.
“Je li stambena politika da je Vesna Medenica dobila 80 kvadratnih dok je imala kuću od preko 146 metara kvadratnih i godišnje prihode od 50000 eura, tražila je pomoć od vladine komisije od 30.000 eura, a oni joj dali 40.000 eura. Oni su joj to umanjili i uplatili 330.000 eura, da državi vrati nulu. Ona ovo nije vraćala u eurima, nego u lažnim optužnicama”, dodao je on.
Naveo je da će se otvoriti svaki spis i utvrtiće se ko je naređivao, ko je davao, ko je poklanjao i ko je uzimao i šta je očekivao za uzvrat.
“Gotovo je, vrijeme je isteklo.. Otvarajte vrata državnih stanova i nemojte da se pravite da niste kod kuće, a da znate da jeste. Samo ne znamo u kojem ste od ovih stanova koje ste ćapili po 193 eura od države i naroda Crne Gore”, naglasio je Bogdanović.
Naveo je da sad oni računaju, obraćunavaju i sad spasa nema.
Abazović: Šta je sa državnim supermarketom koji ste najavili prije par godina
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića koja je tačna adresa državnog preduzeća, odnosno supermarketa, čije je osnivanje premijer najavio prije nekoliko godina.
“Prije nego što postavim pitanje ovdje je u minut do 12 donijet zakon o oružju. Na prevaru, glasali ste, to nek vam služi na čast. Moj apel prema vladi je da 70000 ljudi ne tretira kao da su kriminalci već da ih tretira kao sve ostale građane Crne Gore. Moj apel je da se nešto po tom pitanju uradi”, dodao je on.
Pomenuo je i pelet za grijanje jer su građani kupili skupe peći, slaže se sa Ministarstvom poljoprivrede da se ograniče cijene peleta i došlo je do toga da se pelet ne može nabaviti u Crnoj Gori.
“Vi ne želite da popustite, ni prodavci… Došlo je vrijeme da se nađe rješenje”, dodao je Abazović.
Kazao je i da je gradonačelnik Ulcinja Omer Barjaktari iz URA smijenjen nezakonito.
“Upoznali smo javnost, čovjek je smijenjen mimo zakona, upućujem uput odbornicima Skupštine da isprave svoju grešku i svako će odgovarati. Razumijem podle radnje da se smijeni predsjednik Opštine Ulcinj iz URA”, naglasio je Abazović.
On je pitao Spajića koja je adresa državnog supermarketa kojeg je najavio prije nekoliko godina.
“2024. u avgustu ste rekli da pokrećete tu inicijativu da se napravi državno preduzeće. Namirnice u jednom lancu, samo je ta firma u proteklih mjesec dana 3000 artikala promijenila. Cijene su skuplje, neke pet posto, neke sedam posto, neke 30 posto. Ovo je samo jedan lanac o kome govorim. Neću čitati pojedinačno, s obzirom da ste ovo najavili 2024. godine dajte adresu supermarketa gdje mogu da nađu te namirnice ili gdje mogu da kupe onlajn. Ovo ne postoji i pitanje je retoričko, mislim da je neprimjereno da govorimo o bilo čemu, pa i o integritetu, vi dođete i morate da branite svoje neistine”, rekao je Abazović.
On je dodao da stoji na strani građana Crne Gore koji svaki dan imaju sve veći problem da kupe namirnice za svoju porodicu.
“Nikad nisam rekao da ste vi i vaša vlada krivi za inflaciju. Postoje spoljni faktori koji utiču na to, vi nemate mjere za ublažavanje”, dodao je Abazović.
Spajić je zahvalio Abazoviću što je kazao da inflacija nema veze sa Vladom, imate rast cijena goriva i to se, kako je dodao, neće smanjivati i biće sve gore i gore.
“Imamo ozbiljan rast đubriva, kukuruza, pšenice i cijene će ići na gore. Imamo inflaciju koja je na nivou Evrozone, imamo i ostavku guvernerke Evropske centralne banke jer ne može da kontroliše inflaciju. Vidite koliki je pritisak na sve institucije svijeta”, rekao je Spajić.
Naveo je da je druga najeveća inflacija bila za vrijeme Abazovićeve vlade, te da je on rekao da to nije zbog njega.
“Imali smo rat u Ukrajini i probleme sa cijenama nafte. Vi ste tad izašli sa jednom mjerom i da ste uradili koliko ste mogli. Mi smo naučili lekcije iz vaših poteza i popravili neke mjere. Mi smo u komunikaciji iz 2024. godine sa Evropskom komisijom došli do toga da bi bilo kakva državna intervencija u smislu stvaranja konkurencije marketima i privatnom sektoru bila viđena kako nelegalna i nelojalna konkurencija i ne bismo mogli da zatvorimo poglavlja pet do deset godina posle toga. To je bilo upozorenje iz Brisela, ukoliko bih mogao da biram između moje ideje i tog upozorenja, sjeli smo sa prijateljima iz EK i napravili smo plan, imaćemo ograničenje marži i robne rezerve. To je jako bitna stvar, robne rezerve su suštinski osnova za državni supermarket. Nama su najveći cilj evropske integracije. Vi to niste prepoznali kada ste bili predsjednik Vlade”, naveo je Spajić.
Abazović je rekao da je suština ovdje da je Spajić 2024. godine rekao jednu neistinu.
“Vi ste potvrdili na način kojim ste htjeli da izbjegnete odgovor. Robne rezerve se koriste samo u situacijama koje su vanredne, ona nema veze sa državnim supermarketom. Čudim se da imam potrebu kao kolega da vam ovu stvar objasnim, jer ste vi ekonomista. Ključ svega je rast cijena, da ste bili koperativni znate da je URA predložila niz mjera koje ste vi i parlamentarna većina odbili. Predlažemo da se umanji PDV na gorivo, odbili ste da se povećaju penzije, mi smo predložili da se povećaju dječiji dodaci, mi smo vas molili da potpišete kolektivni ugovor sa sindikatima, vi ste sve odbili”, istakao je Abazović.
Pitanja poslanika:
Poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića zanima kako Spajić ocjenjuje trenutno stanje u pregovaračkom procesu Crne Gore sa Evropskom unijom, a u tom kontekstu i odnose sa Hrvatskom.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića kako komentariše izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, kojom je crnogorske građane uporedila sa ovcama, a Crnu Goru sa stadom.
Poslanicu CIVIS-a Maju Vučelić interesuje kada će Vlada formirati strateško koordinaciono tijelo koje bi upravljalo procesom uspostavljanja nacionalne kontrole letenja do 2030/31 godine.
Ona će pitati Spajića i na koji način Vlada planira da taj proces poveže sa modernizacijom crnogorskih aerodroma, jačanjem nacionalnog avio-prevoznika To Montenegro i ukupnim razvojem vazduhoplovstva.
Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenicu da je godišnja inflacija u Crnoj Gori u septembru bila viša nego u 90 odsto zemalja Evropske unije (EU), kao i u većini država regiona.
Mugošu zanima i koje je konkretne mjere Vlada preduzela tokom ove godine radi stabilizacije rasta cijena.
Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće kada Vlada očekuje okončanje postupka javne nabavke i zaključenje ugovora za izgradnju bazne stanice ski-centra Hajla–Štedim.
U ime Posebnog kluba poslanika, Ilir Čapuni će tražiti od Spajića informacije o realizaciji dva istorijska najbitnija projekata u Ulcinju – izgradnji mosta na Bojani i izgradnji luke Liman.
Adria



