Vakcina kao uslov za vrtić već na snazi, Ustavni sud o ustavnosti tek u septembru
Bez vakcine nema upisa u vrtić. Dok roditelji u Crnoj Gori već trpe posljedice ovog zakonskog uslova, Ustavni sud o njegovoj ustavnosti raspravljaće tek u septembru. Između ustavnih prava, političkih debata u Americi i izričitih upozorenja SZO-a i UNICEF-a nameće se pitanje: gdje je granica između nauke, zakona i brige roditelja?
Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, uredan imunizacioni karton uslov je za upis i boravak djece u javnim i privatnim vrtićima. Dok je primjena zakona na terenu beskompromisna, institucionalna debata o opravdanosti ove mjere tek predstoji.
Ustavni sud Crne Gore zakazao je za septembar javnu raspravu o ocjeni ustavnosti ovih odredbi. Pred sudijama, pravnim stručnjacima i zdravstvenim autoritetima naći će se ključna pravna i etička dilema: da li uslovljavanje upisa u vrtić predstavlja ograničavanje ustavnog prava djeteta na obrazovanje ili je riječ o srazmjernoj mjeri čiji je cilj zaštita kolektivnog zdravlja?
Istovremeno, u Sjedinjenim Američkim Državama rasprave o kalendaru imunizacije i porastu broja dijagnostikovanih slučajeva autizma stigle su do samog političkog vrha. Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se predviđa smanjenje broja vakcina koje se preporučuju djeci, kao i odvojena primjena vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR).
„Autizam je strašna tragedija koja se dešava u našoj i drugim zemljama. Nešto nije u redu kada vidite kakve su brojke danas u poređenju sa onima od prije 20 godina. Godine 1970, najveća epidemiološka studija u istoriji, koja je obuhvatila 900.000 djece, pokazala je stopu od 0,7 na 10.000 djece. Danas, prema našim najnovijim podacima, to je jedno od 31 djeteta“, naveo je Tramp.
Dok dio javnosti i pojedina udruženja roditelja u ovim statističkim trendovima traže uzročno-posljedične veze, Svjetska zdravstvena organizacija izričito naglašava da su opsežne epidemiološke studije, sprovedene na milionima djece širom svijeta tokom posljednjih 25 godina, nedvosmisleno potvrdile da MMR vakcina ne uzrokuje autizam. Prema SZO-u, porast broja dijagnoza rezultat je, između ostalog, znatno širih dijagnostičkih kriterijuma i veće osjetljivosti zdravstvenih radnika na rano prepoznavanje simptoma.
S druge strane, UNICEF upozorava na konkretne posljedice pada obuhvata imunizacijom. U Crnoj Gori je obuhvat vakcinacijom veoma nizak. Podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da svako drugo dijete rođeno između 2020. i 2024. godine nije primilo MMR vakcinu.
Kada obuhvat MMR vakcinacijom padne ispod zaštitnog praga od 95 odsto, kolektivni imunitet slabi, što povećava rizik od epidemija malih boginja i drugih, ranije potisnutih, a potencijalno životno ugrožavajućih zaraznih bolesti.
Između naučno potvrđenih činjenica o bezbjednosti i efikasnosti imunizacije, s jedne strane, i zabrinutih roditelja koji čekaju septembarsku odluku Ustavnog suda, s druge, pred društvom ostaje složena dilema: kako zaštititi zdravstvenu bezbjednost najmlađih, a istovremeno izgraditi prijeko potrebno povjerenje u zdravstveni i obrazovni sistem?
