Velje brdo ne odgovara stambenim potrebama – izuzetno skupa gradnja koja dodatno koncentriše stanovništvo u Podgorici

Projekat “Velje brdo” ne predstavlja adekvatan odgovor politike na sve hitnije stambene potrebe građana, jer podrazumijeva izuzetno skupu izgradnju stambenih objekata i prodaju stanova, dodatno koncentriše stanovništvo u glavnom gradu i isključuje druge opštine.

To je konstatovao Zajednički konsultativni odbor civilnog društva između EU i Crne Gore (ZKO) u deklaraciji koju je usvojio u utorak.

“Odbor poziva Vladu da usvoji model priuštivog stanovanja zasnovan na kombinaciji javnog, socijalnog, zadružnog i neprofitnog stanovanja (stambena izgradnja koju finansira država), koristeći sredstva i resurse dodijeljene u okviru Evropskog plana za priuštivo stanovanje”, navodi se u deklaraciji.

U radu Zajedničkog odbora učestvovala je i Suzana Radulović iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) koja je “Danu” kazala da su u fokusu rasprave bili evropski put Crne Gore, kvalitet socijalnog dijaloga i način na koji se donose važne ekonomske i socijalne odluke.

“Razgovaralo se i o najavljenom “Euro modelu” i projektu “Velje brdo”, odnosno o pitanjima njihove održivosti i mogućih posljedica. Za Uniju poslodavaca posebno je važno što su i na ovom nivou otvorena pitanja na koja već duže vrijeme ukazujemo. Niko ne spori potrebu da građani bolje žive i da bilježimo rast zarada, ali dobri ciljevi sami po sebi nijesu dovoljni. Važno je kako se do njih dolazi, koliko su predložena rješenja realna, ko će snositi njihove troškove i rizik ako praksa pokaže da su neodrživa”, kazala je Radulović za “Dan”.

Kada je riječ o “Euro modelu”, kako je kazala, stav Unije poslodavaca je poznat.

“Na prvom mjestu, o tako krupnim promjenama ne može se odlučivati bez socijalnog dijaloga i procjene njihovog uticaja na privredu, posebno na mikro, mala i srednja preduzeća. Povećanje minimalnih zarada ne utiče samo na zaposlene koji ih primaju. Ono povlači i druge troškove poslovanja, a može se odraziti na zapošljavanje, investicije i konkurentnost. Zato tražimo da se o iznosima, rokovima i pratećim mjerama razgovara prije donošenja konačnih odluka, a ne kada je sve već odlučeno”, pozvala je ona.

Govoreći o preporukama odbora, Radulović je kazala da iako one nemaju obavezujući karakter, njihov značaj proizilazi iz činjenice da se o ovim pitanjima razgovara i u okviru institucionalnog dijaloga sa evropskim partnerima.

“Stoga, ove preporuke nijesu usputna kritika već ozbiljan i agrumentovan apel da se pažljivije razmotre i predložena rješenja i način njihovog donošenja. Očekujemo da Vlada ozbiljno razmotri predmetni dokument i da pokaže spremnost da se kroz dijalog dolazi do rješenja, kao i da, gdje je potrebno, odluke Vlade budu korigovane”, naglasila je Radulović.

Apostrofirala je da je za Uniju poslodavaca posebno važno da socijalni dijalog ne ostane formalnost.

“Njegova svrha nije da socijalni partneri naknadno komentarišu već donesene odluke, nego da učestvuju u traženju održivih rješenja. Ako evropske standarde želimo da primjenjujemo u praksi, onda to mora da se vidi i u načinu na koji donosimo odluke koje utiču na građane i privredu”, naglašava ona.

Zabrinuti zbog OKU i socijalno-ljekarskih komisija

Zajednički konsultativni odbor civilnog društva između EU i Crne Gore u usvojenoj deklaraciji pozdravio je usvajanje preporuke za izmjenu Zakona o radu i vraćanje starosne granice za odlazak u penziju sa 66 na 67 godina kao granice za automatski prestanak radnog odnosa po sili zakona.

“Međutim, ZKO napominje da se ova obavezujuća zakonska odredba, prema kojoj specijalni zakon ne može zaposlenima dati manje prava od onih predviđenih Zakonom o radu, ne primjenjuje na sve državne službenike i namještenike koji se otpuštaju iz službe po navršetku 66 godina života na osnovu posebnog Zakona o državnim službenicima i namještenicima. ZKO poziva Vladu da hitno stane na kraj kontinuiranoj diskriminaciji određenih kategorija državnih službenika i namještenika po ovom osnovu”, navodi se u deklaraciji.

Iskazana je i zabrinutost zbog dugotrajnih kašnjenja u radu socijalno-ljekarskih komisija u oblasti socijalne zaštite, čiji su nalazi i mišljenja preduslovi za donošenje odluka o ostvarivanju prava na materijalna davanja, socijalne usluge i srodna prava. Naglašena je i zabrinutost zbog isteka Opšteg kolektivnog ugovora u aprilu 2026. godine i posljedičnog gubitka zajedničkog okvira za radnike koji nijesu obuhvaćeni granskim ili pojedinačnim ugovorima kod poslodavaca.

Dan

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com