Vujičić: Agenciji za zaštitu ličnih podataka prijeti blokada, moguća šteta od više desetina miliona eura
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama suočava se sa gotovo potpunom blokadom nakon što je u posljednja dva mjeseca od jednog advokata primila više od 11.000 zahtjeva. Član Savjeta Agencije Zoran Vujičić upozorio je u Jutarnjem programu TVCG da bi takva situacija mogla da izazove materijalnu štetu za građane Crne Gore od nekoliko desetina miliona eura, zbog troškova postupaka. Najavio je da će o problemu obavijestiti Vladu, Skupštinu i druge nadležne institucije, dok je od Advokatske komore već zatražena provjera postupanja advokata.
Vujičić je kazao da se Agencija godinama suočava sa velikim brojem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ali da je situacija kulminirala u posljednja dva mjeseca.
“Agencija u kontinuitetu ukazuje da su još od 2017. godine pojedinci i pojedine nevladine organizacije ciljano zatrpavali Agenciju zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Međutim, kulminacija je dostignuta u posljednja dva mjeseca, kada je od jednog advokata pristiglo preko 11.000 žalbi, što ukazuje da je prethodno ogroman broj zahtjeva podnijet prvostepenim organima”, rekao je Vujičić.
Kao primjer naveo je Elektroprivredu Crne Gore, kojoj je, prema njegovim riječima, upućeno više od 8.300 zahtjeva, a za odgovore na sve njih bilo bi potrebno više od 71 tone papira.
Istakao je da Agencija nema dovoljno zaposlenih da obradi toliki broj predmeta, posebno imajući u vidu kratke zakonske rokove.
“Samo u arhivi rade dvije osobe. Ako bi za zavođenje jedne žalbe bio potreban jedan minut, njima bi trebalo 27 dana da samo zavedu sve ove predmete. Pritom, riječ je o predmetima u kojima su rokovi za odlučivanje 48 sati, jer se podnosilac poziva na odredbe koje se odnose na ekologiju i zaštitu životne sredine. Agencija još nije uspjela ni da zavede sve predmete”, objasnio je Vujičić.
Posebno je upozorio na moguće finansijske posljedice, navodeći da advokat može ostvariti pravo na naknadu troškova i kada odustane od dalje žalbe nakon što organ odgovori na zahtjev.
“Potencijalna šteta za građane Crne Gore može iznositi nekoliko desetina miliona eura. Troškovi po advokatskoj tarifi, uz uvećanje za više lica, iznose 1.839 eura po predmetu. Ako se taj iznos obračuna za sve ove predmete, a može biti i veći, onda zaista govorimo o desetinama i desetinama miliona eura”, upozorio je Vujičić.
Naglasio je da pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja ustavnu kategoriju i da Agencija ne tvrdi da je podnošenje velikog broja zahtjeva nezakonito, ali smatra da se postavlja pitanje etičnosti takvog postupanja.
“Svako ima pravo da podnese zahtjev za slobodan pristup informacijama i mi ne upiremo prst ni u koga u smislu da je to nešto nezakonito. Da li je to sa etičke strane u redu? Po meni nije”, kazao je Vujičić.
Zbog toga je Agencija podnijela inicijativu Advokatskoj komori da provjeri postupanje advokata u skladu sa Kodeksom profesionalne etike.
“Informisaćemo i Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija, Skupštinu i nadležne odbore kako bi, u okviru svojih nadležnosti, pokušali da spriječe slične situacije u budućnosti. Ovdje se ne radi o neradu službenika u državnim institucijama, već o masovnom korišćenju zakona za određene ciljeve u koje ne želim da ulazim”, poručio je Vujičić.
Redakcija Jutarnjeg programa kontaktirala je i advokata koji je podnio veliki broj zahtjeva. On nije prihvatio gostovanje, a u odgovoru je naveo da je riječ o “klasičnom neradu državnih institucija”.
Na moguće posljedice po pravosudni sistem upozorila je i sutkinja Upravnog suda Saša Vukotić, koja je za TVCG kazala da bi eventualno pretvaranje velikog broja žalbi u tužbe moglo ozbiljno da optereti rad tog suda.
“Od početka primjene novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, od 7. jula 2023. godine, ovom sudu pristiglo je preko 2.500 tužbi. Ono što zabrinjava jeste broj žalbi pred Agencijom, kojih je već preko 11.000. Ukoliko bi svi ti predmeti bili pokrenuti pred sudom, što ne znači da će se dogoditi, postoji veliki rizik da sud bude dodatno preopterećen”, kazala je Vukotić.
Navela je da u Upravnom sudu trenutno postupa 13 sudija, koje su zadužene sa više od 2.500 predmeta, ali i da je taj sud u posljednje tri godine završio više od 30.000 predmeta.
“Odgovornost će se procjenjivati u svakom konkretnom slučaju, zavisno od podnosioca zahtjeva, značaja informacije i broja podnijetih zahtjeva. Ukoliko se utvrdi zloupotreba procesnih pravila, o tome će se izjasniti nadležni organ, a kasnije i sud. Ne smijemo zaboraviti da je u centru zakona građanin i njegovo pravo da dobije informaciju od javnog značaja”, istakla je Vukotić.
Ona je ukazala i na potrebu reforme upravnog sudstva, izmjena zakonskog okvira i povećanja broja sudija kako bi se obezbijedila blagovremena sudska zaštita.
Vujičić je, govoreći o kapacitetima Agencije, naveo da trenutno imaju 46 zaposlenih, a da su predlogom budžeta tražili još 47.
“Sa novim Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti biće nam potreban duplo veći broj zaposlenih. Međutim, nama ni novih 100 zaposlenih ne može pomoći kada se pojave ovakve situacije. To se mora sistemski riješiti i spriječiti mogućnost potencijalne zloupotrebe ovog prava”, zaključio je Vujičić.



