Vuković: Nastavljamo sa emisijom “retail” obveznica, sprema se digitalna platforma

“Ministarstvo finansija može se pohvaliti sa nebrojenim reformama koje su bile veoma zahtjevne
i ne možemo ih svesti na jedan ekonomski pokazatelj, ali ono što je veoma važno jeste pomenuti
oktobar 2023. godine kada je u Crnoj Gori veliki dio ekonomije bio neformalan, posebno na
tržištu rada, tržištu duvanskih proizvoda i u oblasti igara na sreću.  Poreska uprava, Uprava
carina i Uprava za igre na sreću, kao tri ključne prihodovne uprave, bile su značajno oslabljene”,
kazao je ministar finansija Novica Vuković u okviru četvrte Montenegro financial markets
konferencije koja se održava 14. i 15. septembra u Podgorici.

Prvi korak ka boljoj fiskalnoj disciplini i rekordnoj naplati prihoda koju je država ostvarila je
bilo vraćanje povjerenja u državu. Tome je, kako je kazao Vuković, doprinio IRMS projekat koji
je najveći projekat koji je Crna Gora imala.

"Nakon elektronske fiskalizacije uvedene 2019. godine nije bilo velikog napretka. Mi smo sa
tom platformom i mjerljivim podacima koje danas imamo napravili stabilnost. Prije toga bilo je
neophodno izmijeniti zakonska rješenja. Nije bilo dovoljno samo donijeti propise: potrebno je
bilo uspostaviti i alate za njihovo sprovođenje, kako bi regulativa bila efikasna i kako bi se njeni
rezultati vidjeli na prihodnoj strani budžeta", kazao je Vuković.

IRMS je, kako je naveo, važan korak ka većoj poreskoj disciplini i jačanju inspekcijskog
nadzora. Jedan dio reforme odnosi se na formalizaciju tržišta rada, na kojem je neformalna
ekonomija bila veoma izražena.

Drugi važan segment, navodi Vuković, bilo je suzbijanje šverca cigareta. To je, kako smatra,
velika reforma koja je doprinijela trostrukom rastu prihoda.

“Nelegalne cigarete su, poslije mnogo godina, uništene. Prihodi su utrostručeni, šverc cigareta
sveden je na znatno niži nivo, a broj potrošača nije povećan. Još jedan izvor prihoda donijela je
reforma oblasti igara na sreću. Ona nije sprovedena da bi se ispunilo pojedinačno mjerilo, već
zato što je bila potrebna društvu. Uspostavljeni su nadzor i veća socijalna odgovornost. Prihodi iz
ove oblasti nekada su iznosili oko osam miliona eura, dok se sada govori o približno 60 miliona
eura, iako se broj igrača nije povećao” naveo je misnistar.

Vuković je kazao da su projekti koji se realizuju sa Svjetskom bankom vrijedni oko 350 miliona
eura, a značajan dio odnosi se na oblast životne sredine, odnosno pregovaračko poglavlje 27. Cilj
je diverzifikacija ekonomije.

“Turizam jeste naša najveća razvojna grana, ali moramo razvijati i proizvodnju, unapređivati
saobraćajnu infrastrukturu, poljoprivredu i energetiku, kao i ulagati u obrazovanje, zdravstvo i
lokalne infrastrukturne projekte. Crnoj Gori je kroz Plan rasta opredijeljeno 383 miliona eura. Uz
ta sredstva precizno su definisane reforme, među kojima su unapređenje upravljanja preduzećima
u državnom vlasništvu, izmjena regulative i profesionalizacija upravljačkih struktura. Od 25
opština, njih 21 imalo je poreski dug. Morali smo da oživimo te opštine, da kroz reprogram
poreskog duga uredimo i poslovanje opštinskih preduzeća i precizno utvrdimo njihove obaveze.
Zahvaljujući zakonskim izmjenama, danas imamo znatno bolju sliku. Došli smo do stabilnijih
izvora finansiranja, kontinuiranog ekonomskog rasta i snažnije poreske discipline”, kazao je
Vuković.

Crna Gora će ulaskom u EU biti suočena sa velikim tržištem. Neki od izazova će biti
konkurencija posebno za tržište kapitala. Vuković smatra da je država prepoznala četiri stuba
pomoći.

“Dakle tu je unapređenje životnog standarda građana, ubrzavanje evropske agende  koja je
izvjesna i do kraja godine očekujemo zatvaranje svih poglavlja, uspostavljanje fiskalnih pravila i
realizaciju infrastrukturnih projekata. Pritom ne mislim samo na klasične infrastrukturne
projekte, već na projekte koji donose dodatnu vrijednost. Privreda će dobiti mogućnost da
aktivira kapital, privuče investicije, dodatno istraži nova tržišta i na njih se snažnije probije.
Istovremeno, moraćemo ozbiljno da govorimo i o konkurenciji. Država do tada treba da završi
digitalizaciju javne uprave. Ministarstvo finansija je mnogo toga uradilo u svojim upravama i
unutar samog Ministarstva. Potrebno je i pripremiti i obrazovati kadar. Crna Gora danas ima
jednu od najnižih stopa nezaposlenosti od obnove nezavisnosti, ali se strukturalna nezaposlenost
osjeća i u privatnom sektoru”, naveo je Vuković.

Vuković, iako naglašava da trenutno imamo najmanju nezaposlenost u istoriji, kaže da ćemo
imati nedostatak kadra u pojedinim oblastima, među kojima su informacione tehnologije,
ekologija i inspekcijski poslovi pa će jedan od zadataka biti da država bude privlačna takvim
stručnjacima, umjesto da se suočavamo sa odlivom kadra.

Kada je riječ o tržištu kapitala, Vuković naglašava da je bankarski sektor do sada bio glavni izvor
finansiranja. Država zato radi na uspostavljanju kreditno-garantnog fonda, kao dodatnog
mehanizma finansijske podrške.

“Ipak, kroz segment tržišta kapitala moramo razvijati i nove izvore finansiranja i aktivirati
kapital koji se već nalazi u Crnoj Gori – kroz investicione fondove, korporativne obveznice i
druge instrumente tržišta kapitala. Država treba da završi zakonodavni dio posla i bude partner
privredi. Ne možemo djelovati odvojeno, jer sprovođenje reformi i zatvaranje mjerila
neposredno utiču na poslovni sektor. Privredi je potrebna predvidivost pravila. U tome će nam
pomoći Plan rasta i realizacija projekata. Članstvo u Evropskoj uniji omogućiće pristup znatno
većim fondovima. Crnoj Gori je opredijeljeno oko tri milijarde i 200 hiljada eura, zbog čega
privreda mora da osnaži svoje kapacitete, prepozna projekte i na taj način dalje razvija
poslovanje”,, kazao je Vuković.

Javni dug

Crnu Goru u narednom periodu očekuju značajne obaveze po osnovu javnog duga. Ministar
naglašava da se javnom dugu sada pristupa na drugačiji način.

"Investitori često kažu da na tržište treba izlaziti kada su investitori „gladni“, a ne tek kada državi
novac postane neophodan. Ako morate da servisirate dug i nemate mnogo izbora, zavisite od
kreditnog rejtinga zemlje, povjerenja u državu i napretka na evropskom putu. Sve to opredjeljuje
da li će investitori biti zainteresovani za državu. Na početku mandata bili smo daleko od sadašnje
pozicije i veoma vezani za ograničen broj finansijskih institucija i investitora. Uz rizike koje sam
pomenuo, to je uticalo da ponuđene kamatne stope idu i do deset odsto. Danas se situacija
posmatra drugačije. Vodi se računa o koncentraciji duga, kamatnom i valutnom riziku, kao i o
odnosu fiksnih i varijabilnih kamatnih stopa. Možemo da se pohvalimo time da je oko 80 odsto
duga ugovoreno po fiksnoj kamatnoj stopi. Izloženost valutnom riziku svedena je na minimum
korišćenjem finansijskih instrumenata i hedžing aranžmana. Suština upravljanja dugom sada je u
disperziji rizika. I dalje smo značajno oslonjeni na međunarodno tržište, ali smo na njemu
napravili dobar posao. U naš portfolio ušao je veliki broj novih investitora i finansijskih institucija. Više ne zavisimo od uslova malog broja učesnika, već možemo da pregovaramo o
različitim modelima i da obezbijedimo povoljniju kamatnu stopu, čak i u periodu velikih
geopolitičkih izazova”,  kazao je Vuković i dodao da je plan Ministarstva finansija i aktiviranje
domaćeg tržišta kapitala, kako bi se povezali kapital, privreda i poslovne ideje i stvorila nova
ekonomska vrijednost.

Planirane nove emisije “retail” obveznica

Ministar Vuković je pojasnio da su “retail” obveznice koje je plasiralo Ministarstvo krajem
prošle godine, izazvale veliko interesovanje te da su na taj način uspjeli da "probude" domaće
tržište i podstaknu komercijalne banke da ponude bolje uslove štedišama i najavio nastavak
sličnih projekata i nove emisije.l

"Građani u bankama drže oko 2,5 milijarde eura slobodnih sredstava. Veoma dobro znam koliko
su depoziti važni bankama i kako regulativa i standardi Evropske unije utiču na njihove
pokazatelje poslovanja. Država ne želi da ugrozi poslovanje banaka, ali želi da dio raspoloživih
likvidnih sredstava usmjeri u razvoj. Prvu, pilot-emisiju građanskih obveznica, vrijednu 50
miliona eura, realizovali smo preko bankarskog sektora, a tražnja je bila veoma velika. Ova
praksa će se nastaviti. Plan je preuzimanje odgovarajućeg softverskog rješenja, odnosno
aplikacije, preko koje će građani moći jednostavno da se prijave kada emisija obveznica bude
otvorena i da njima kasnije upravljaju. Želimo da sljedeća emisija bude digitalizovana i
prilagođena korisnicima. U toku su aktivnosti sa hrvatskim Ministarstvom finansija kako bismo
sistem pripremili tako da učešće građana bude veoma jednostavno", rekao je Vuković.

Ministar je najavio uspostavljanje Finansijske akademije po uzoru na Hrvatsku i Sloveniju koja
bi trebalo da obuhvati širok spektar finansijskog obrazovanja.

“Finansijska akademija, koju ćemo razvijati u saradnji sa univerzitetima i međunarodnim
partnerima, treba da bude pokretač obrazovanja različitih kategorija stanovništva. Cilj je da
građanima ulaganje u državne obveznice postane razumljivo i prirodno, kao i da znaju sa kojim
je projektom povezan novac koji ulažu. Tako mogu imati i zadovoljstvo što se njihovim novcem
realizuje određeni projekat. Građani će ostvariti veću kamatnu stopu od one koju trenutno
dobijaju na štednju u bankama, dok će se država zaduživati po nižoj stopi nego na
međunarodnom tržištu. To je dobitna kombinacija za sve učesnike”,, poručio je Vuković.

Mediabiro