Naknada posodavcima za zapošljavanje radnika iz zemalja trećeg svijeta: šansa za studente, privredu i državu

Studentski rad u Crnoj Gori trenutno se odvija u sivoj ili crnoj zoni, ili prema opštem režimu radnih odnosa, zbog čega je neophodno donošenje zakona o obavljanju studentskih poslova i uspostavljanje studentskog servisa koji bi studentima omogućio legalan, fleksibilan i siguran rad, uz garantovanu isplatu zarade.

To je poručeno sa konferencije “Kompass”, na panelu posvećenom studentskom servisu i studentskim klubovima, na kojem su predstavljena konkretna zakonska rješenja za unapređenje studentskog standarda.

Vedran Vujisić, alumnista Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), kazao je da je riječ o dugogodišnjoj inicijativi Studentskog parlamenta, čiji je cilj uspostavljanje posebnog zakonskog okvira za studentski rad.

„Studentski rad u Crnoj Gori trenutno se odvija ili u crnoj, odnosno u sivoj zoni, ili u opštem režimu radnih odnosa. Treba da dobijemo novo zakonsko rješenje, jedan poseban zakon karaktera lex specialis, kojim bi se uredila ova oblast i kojim bi se omogućilo studentima da rade u legalnom okviru, da imaju fleksibilan radni angažman koji bi mogli da prilagode studijama“, istakao je Vujisić.

Kako je naveo, centralnu ulogu u tom sistemu imao bi studentski servis, koji bi povezivao studente i poslodavce i garantovao zaštitu njihovih prava.

„Planirano je da postoji jedna centralna veb-platforma preko koje bi student mogao da se poveže sa određenim poslodavcem i odabere koliko će raditi, u skladu sa svojim potrebama i obavezama na studijama. Tu je studentski servis posrednik. Njegova uloga jeste da spoji studenta sa poslodavcem, ali ima i zaštitnu ulogu. Isplatu studentu garantuje studentski servis. Poslodavac ne može da kaže da student jeste radio kod njega, ali da neće da ga isplati“, objasnio je Vujišić.

„Jedno od inovativnih rješenja jeste i osnivanje Fonda za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova, koji bi imao svoju prihodnu i rashodnu stranu. Gledali smo da napravimo sistem koji može da zaživi u Crnoj Gori i koji je primjeren crnogorskom kontekstu. Nije nam cilj da imamo zakon koji će postojati samo na papiru, u svrhu ispunjavanja određenih mjerila u susret skorom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, nego da uspostavimo sistem koji će biti na korist studentima i koji će stvarno funkcionisati“, poručio je Vujišić.

On je podsjetio da je novim Zakonom o visokom obrazovanju već postavljen osnov za uspostavljanje ovakvog sistema, kao i da je Studentski parlament nadležnom ministarstvu dostavio svoj nacrt zakona.

Dodao je da je u maju formirana međuresorna radna grupa, kojoj su studentski predstavnici ustupili predložena rješenja, te da je cilj da ona budu ugrađena u nacrt i predlog zakona.

Govoreći o studentskim klubovima, Vujisić je podsjetio da je Studentski parlament usvojio pravilnik o njihovom osnivanju i funkcionisanju, dok je Senat Univerziteta Crne Gore usvojio pravilnik o priznavanju i vrednovanju vannastavnih aktivnosti.

„Ova dva dokumenta postavljaju najveći dio pravnog okvira da vannastavne aktivnosti budu prepoznate i da se studentima koji su već aktivni pruži konkretan benefit, da njihove aktivnosti budu priznate, vrednovane, upisane u dodatak diplomi, odnosno vrednovane kao jedan izborni predmet“, kazao je Vujišić, dodajući da je cilj i motivisanje većeg broja studenata da se uključe u studentski život.

Rukovodilac Kancelarije za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore Ivica Todorović ocijenio je da bi donošenje ovog zakona predstavljalo značajan korak za Crnu Goru, posebno kada je riječ o motivisanju poslodavaca da angažuju domaće studente.

„Smatram da je ovo jedan od najvažnijih zakona koje naša država u susret ulasku u Evropsku uniju treba da donese. Ne treba da se donosi forme radi, već treba da ima neko suštinsko značenje, a svakako je ovaj fond nešto što je veoma bitno za ovaj zakon“, kazao je Todorović.

On je predstavljajući predlog Fonda za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova, objasnio je da bi se sredstva obezbjeđivala kroz naknade poslodavaca koji zapošljavaju radnike iz država van Evropske unije, dok bi poslodavci koji angažuju studente ostvarivali subvencije.

„Došli smo do ideje da se napravi fond za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova. Taj fond bi se punio tako što bi poslodavci koji zapošljavaju državljane koji dolaze iz zemalja van Evropske unije plaćali naknadu u iznosu od 10 odsto njihove zarade. Ukoliko zaposleni prima 600 eura, u taj fond bi poslodavac plaćao 60 eura. Kako bismo motivisali poslodavce da zapošljavaju studente? Tako što bi svaki poslodavac koji zapošljava studente na studentskim poslovima dobijao subvenciju u iznosu od 20 odsto njihove zarade“, pojasnio je Todorović.

Prema njegovim riječima, takav model mogao bi značajno da poveća broj mladih angažovanih u turizmu i drugim privrednim djelatnostima.

„Mislim da ovim motivišemo i mlade, i studente, a i poslodavce da imamo veći broj naših mladih ljudi koji će biti angažovani kako u turizmu, tako i u drugim djelatnostima“, naveo je Todorović.

Govoreći o finansijskom potencijalu fonda, kazao je da bi se, prema sadašnjim procjenama, godišnje moglo prikupiti oko 16 miliona eura.

„Ukoliko bi ostao višak sredstava, predložili bismo da se ta sredstva iskoriste za unapređenje infrastrukturnih projekata iz oblasti obrazovanja, kao što su izgradnja vrtića, škola, fakulteta, studentskih domova i sličnih projekata“, rekao je Todorović.

On je upozorio i da su nepovoljni uslovi rada u prethodnom periodu podstakli veliki broj mladih da posao traže izvan Crne Gore.

„Poslodavci u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju turistička privreda, nijesu htjeli da stvore dostojne uslove za studente i našu domaću radnu snagu. Bile su to plate od 250 eura, nedostojan smještaj, posebno u ljetnjoj turističkoj sezoni, i nedostojna ishrana. Onda su naši mladi počeli da idu na druga tržišta, u Hrvatsku, na Work and Travel programe“, kazao je Todorović.

Istakao je da zakonsko rješenje treba posmatrati kao dugoročnu investiciju u zadržavanje mladih u zemlji.

„Mislim da je ovo dugoročno najbolje rješenje za našu državu. Ukoliko dobijemo 50 hiljada radnika iz zemalja trećeg svijeta, a ode nam 50 hiljada naših mladih, to su trajne posljedice za našu državu i naše društvo. Usvajanje ovakvog zakona je nešto što je neophodno našem društvu“, poručio je Todorović.

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Adnan Uković kazao je da je usvajanje zakona o obavljanju studentskih poslova jedno od najvažnijih pitanja studentskog standarda.

„Mislim da smo svi ovdje saglasni da je jedan takav zakon neophodan našoj državi zbog unapređenja životnog standarda, zbog cijena koje divljaju, i smještaja i generalno osnovnih životnih potreba. Ovo je stvar za koju će Studentski parlament i novo rukovodstvo nastaviti još jače da se bori“, kazao je Uković.

On je ukazao da veliki broj studenata, zbog složene finansijske situacije, mora istovremeno da radi i studira, što se odražava i na njihove akademske rezultate.

„Mislim da je teško razumjeti studenta koji mora da radi i mora da uči, a pritom ne nailazi na fer uslove prilikom svog rada. Na uspješnost studiranja i akademskog života značajno utiču složene finansijske i ekonomske situacije u kojima se danas nalazimo. Studenti su osuđeni na to da moraju da rade, da moraju da se snalaze i da na neki način pomažu svojim roditeljima“, istakao je Uković.

Naglasio je da bi studentski servis konačno omogućio studentima sigurnost i zaštitu u situacijama kada poslodavci ne poštuju njihova prava.

„Kada za nečim već postoji potreba, definitivno je sigurno da to treba zakonski uokviriti i studentima pružiti sve ono što im je svih ovih godina nedostajalo. A to jeste sigurnost, jedno konkretno mjesto gdje mogu da se obrate ukoliko su im ugrožena prava, ukoliko ne dobijaju svoj pošteno zarađen novac“, poručio je Uković.

Dodao je da mogućnost studentskog rada ne treba posmatrati isključivo kroz tešku ekonomsku situaciju, već i kao priliku mladima da steknu samostalnost i dodatne prihode.

„Studenti smo, hoćemo i da izađemo, hoćemo i da prošetamo, hoćemo generalno da se osjećamo kao da smo mladi. Sve i da nije složena ekonomska situacija, svakako je dobra prilika za dodatni novac. Ovaj zakon nam omogućava da budemo zaštićeni i mislim da je prijeko potreban, zbog čega se mora ubrzano raditi na njegovom donošenju“, zaključio je Uković.

Drugo izdanje Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje – KOMPASS, u organizaciji Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), okupilo je u Petrovcu više od 200 studenata sa svih fakulteta u sastavu Univerziteta Crne Gore.

Tokom konferencije, kroz predavanja, panel diskusije i neformalna druženja, studenti su razmjenili iskustva, razgovarali o izazovima studentskog života i mogućnostima za unapređenje studentskog standarda.