Crna Gora želi da do kraja godine zatvori svih 12 poglavlja, Hrvatska još čeka ispunjenje zahtjeva

Naredne sedmice u Briselu razgovaraće se o tome koliko su zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije napredovale na putu ka članstvu i šta još treba da urade. Evropska komisija objaviće nove izvještaje o njihovom napretku, a na konferenciji o proširenju EU učestvovaće i hrvatski premijer Andrej Plenković. Komisija će predstaviti i godišnji izvještaj o azilu i migracijama, prenosi Agencija Hina.

Konferencija će biti održana prekosjutra u Briselu, a među govornicima će, pored Plenkovića, biti predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i lideri nekoliko zemalja kandidata za članstvo u EU. Evropska komisija svake jeseni objavljuje paket proširenja, koji sadrži ocjene i preporuke o napretku zemalja koje žele da postanu članice EU.

Izvještaji obuhvataju šest zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku. Za četiri zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju – Komisija će objaviti i planove sa okvirnim rokovima za naredne korake ka članstvu.

Crna Gora želi da završi pregovore do kraja godine

Najdalje je odmakla Crna Gora, koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a 21 privremeno zatvorila. Preostalo joj je još 12 poglavlja, koja Podgorica želi da zatvori do kraja godine. Taj cilj podržava i Evropska komisija.

Komisija bi ove sedmice trebalo da Savjetu EU dostavi predloge za zatvaranje svih 12 preostalih poglavlja. Međutim, da bi se to dogodilo, moraju se saglasiti sve države članice.

Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca državama članicama EU, kao i kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta, poslala dokument u kojem detaljno obrazlaže svoj stav o pristupanju Crne Gore.

U dokumentu je navedeno osam ranije poznatih zahtjeva koje Podgorica treba da ispuni kako bi dobila podršku Zagreba. Šest se odnosi na poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Crna Gora ispunila dva hrvatska zahtjeva

Crna Gora je u međuvremenu ispunila dva od osam zahtjeva. Promijenila je naziv bazena u Kotoru i zakonski riješila pitanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj. Premijer Andrej Plenković to je ocijenio kao korak u dobrom pravcu.

Plenković je nedavno boravio u Crnoj Gori, na samitu Berlinskog procesa, gdje je razgovarao sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. Tom prilikom je kazao da je ostvaren značajan pomak i u pitanju obeštećenja hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u crnogorskim logorima. I to je jedan od osam hrvatskih zahtjeva.

Hrvatska naglašava da se ne radi samo o pitanjima između dvije države, već o poštovanju temeljnih evropskih vrijednosti i uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 23, koji su prihvatile sve članice EU, zahtijeva od Crne Gore konkretne i trajne rezultate u istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima za ratne zločine, uključujući i slučajeve na visokom nivou. Pritom mora poštovati međunarodno pravo, sarađivati sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i žrtvama obezbijediti pristup pravdi i obeštećenje.

Poglavlje 31 obuhvata i dobrosusjedske odnose. Jedan od uslova za njegovo zatvaranje jeste da Crna Gora radi na pronalaženju konačnih, obostrano prihvatljivih rješenja svih otvorenih pitanja sa susjednim državama, uključujući granične sporove.

Komisija predstavlja i izvještaj o migracijama

Evropska komisija će u srijedu predstaviti godišnji izvještaj o azilu i migracijama, važan dokument za sprovođenje Evropskog pakta o migracijama. Biće predstavljen i predlog mehanizma solidarnosti, kojim bi se teret prihvata migranata raspodijelio među državama članicama, kako bi se pomoglo zemljama na spoljnim granicama EU u slučaju velikog priliva migranata.

Na okvirnom dnevnom redu Komisije nalaze se i godišnji program rada za 2027. godinu, izvještaj o sprovođenju mjera za pojednostavljenje zakonodavstva, kao i strategija održivog turizma.

Evropski parlament naredne sedmice neće održavati plenarnu sjednicu, već će poslanici u Briselu raspravljati o pojedinim temama u parlamentarnim odborima.

U četvrtak, 5. novembra, na Odboru za predstavke raspravljaće se i o dvije teme iz Hrvatske: nelegalnom odlaganju otpada u Gospiću i planiranoj izgradnji megamarine u Cavtatu.

(HINA)