Palata pravde možda i na Zabjelu

Ministarstvo pravde sa čelnicima Glavnog grada usaglašava koja će od četiri lokacije, Stari aerodrom, Pobrežje, Zabjelo i dio Ćemovskog polja, biti najoptimalnija za izgradnju pravosudnog kvarta, saznaju Vijesti nezvanično iz vladinog resora kojim rukovodi ministar Bojan Božović.

Isti izvor rekao je da Ministarstvo i Glavni grad, na čijem čelu je Saša Mujović, sagledavaju koje je najbolje rješenje, jer im je potrebna značajna kvadratura.

“Potrebno je makar 20.000 kvadratnih metara, kako bi se napravio kvart koji će odgovoriti potrebama pravosuđa”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Izgradnju pravosudnog kvarta juče je pomenuo ministar pravde, istakavši da će do 15. jula saopštiti gdje će biti smješten, te da je u komunikaciji sa gradonačelnikom Podgorice.

On je to saopštio na konferenciji “Ka nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori: Procjena sprovođenja preporuka specijalne izvjestiteljke UN iz 2024. godine o nezavisnosti sudija i advokata u Crnoj Gori”, koju je organizovala Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA).

Božović je rekao da se nada da će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u septembru preći u staru zgradu Vlade.

Pravna savjetnica u HRA, Amra Bajrović, istakla je da izvještaj specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija Margaret Saterfild jasno ukazuje na ključne izazove u crnogorskom pravosudnom sistemu.

Prema tom izvještaju Crna Gora je djelimično ispunila neke preporuke, poput unapređenja zakonske regulative i uspostavljanja određenih mehanizama za zaštitu nezavisnosti sudija i advokata.

Bajrović je kazala da značajan dio preporuka ostaje neispunjen, da su najveći problemi i dalje prisutni u vidu uticaja na sudije i tužioce, nedostatka efikasne zaštite advokata od pritisaka i prijetnji, kao i neadekvatnog funkcionisanja disciplinskih tijela. Pojasnila je da izvještaj ukazuje i na potrebu kontinuirane edukacije pravosudnih radnika: “Čime bi se povećao kvalitet i nepristrasnost sudskih postupaka”.

Božović je ocijenio da su ostvareni određeni pomaci kako bi Crna Gora dobila IBAR, ali da nije zadovoljan dinamikom.

“Nekad je sporost dio procesa. Pravosuđe ne može da funkcioniše kao izolovano ostrvo. Da bi percepcija javnosti bila potpuna, građani moraju vjerovati sudskoj grani vlasti”, kazao je on.

Naglasio je da i dalje postoje problemi sa prostornim kapacitetima pravosudnih ustanova, dodajući da je posljednja zgrada za potrebe sudstva izgrađena 1988. godine.

“Ako želimo da budemo iskreni i odgovorni prema građanima, uslovi u kojima rade sudije i tužioci su neadekvatni. Bilo bi licemjerno reći drugačije. Taj problem je naslijeđen. Bio bih neiskren da kažem drugačije”, kazao je on.

Govoreći o zakonima o zaradama u pravosuđu, rekao je da su usporavani zbog dinamike u Skupštini.

“Želja nam je da se konačno pitanje nosilaca funkcija u pravosuđu riješi jednim zakonom, i komuniciramo sa Ministarstvom finansija”, kazao je on.

Dodao je da resor kojim rukovodi opterećuju kadrovski izazovi: “Veliki broj izazova koje ima sudstvo ima i Ministarstvo, i mi teško nalazimo kadar”.

Kritikovao je to što ministar pravde ima “ogromnu količinu diskrecionih ovlašćenja za imenovanja notara i javnih izvršitelja”, dodajući da se mora postaviti “veća količina meritokratskih standarda”.

Ne idu veting i zatvranje poglavlja

Na istoj konferenciji, predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, ocijanila je da izvještaj UN specijalne izvjestiteljke Margaret Satervejt realno oslikava stanje koje je rezultat višedecenijske zapuštenosti.

“U decembru, kada sam preuzela funkciju, zatekla sam stanje koje je bilo ostavljeno ‘zubu vremena’, gdje su se same sudije međusobno snalazile”, kazala je Pavličić.

Istakla je da su vrata Vrhovnog suda uvijek otvorena za sve vrste konstruktivnih kritika:

“Svugdje ima da može bolje, sve može na drugačiji način, ali sudstvo ne može samostalno da obezbijedi prostorne kapacitete. Mi smo promijenili više vlada koje su obećavale ‘palate pravde’”.

Podsjetila je da je od 2020. godine sudijsku funkciju napustilo više od 120 sudija, što je više od trećine ukupnog broja.

Pavličić je problematizovala to što Vrhovni sud daje sudnice za suđenje u predmetima organizovanog kriminala, ističući da je na današnji dan procenat završenih revizionih izvještaja 180 odsto.

Ona je govorila o niskim zaradama zaposlenih u pravosuđu, istakavši da sudije u osnovnim sudovima primaju 50 eura iznad prosječne plate.

Ona je kazala da se pitanje vetinga u pravosuđu “pominje pet godina”, te da se prvo mora donijeti odluka o “prevetingu, vetingu i lustraciji”, objasnivši da je riječ o različitim procesima.

“Veting ide na tri nivoa – profesionalnost, stručnost i integritet”, istakla je.

Pitala je ako je krajnji cilj da Crna Gora Gora sa 2026. godinom zatvori Poglavlje 23 “kako ćemo da otvorimo veting u 2025. godini, na osnovu kojeg zakona?”.

“Sa otvorenim veting procesom ne možemo zatvarati poglavlja”, istakla je predsjednica Vrhovnog suda.

Kazala je i da fali kadar, odnosno sudija i ohrabrila sve stručne ljude da se prijave.

“Imamo otvorene konkurse, ali u Vrhovni sud ne može da dođe neko bez 15 godina radnog staža”, kazala je Pavličić.

Marković: Svi akteri u političkom i javnom životu da se uzdrže od pritisaka

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio je juče da su državni tužioci najpodložniji pritiscima, i da se za njih borba sa tim pritiskom često pokazuje težom nego borba protiv kriminala.

On je ustvrdio da se u tužilačkoj organizaciji već u praksi primjenjuju principi vetinga kroz disciplinske postupke, ističući da je prošlog mjeseca razriješen jedan tužilac.

Govoreći na konferenciji posvećenoj sprovođenju preporuka specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, Marković se osvrnuo na dva ključna segmenta – efikasnost i veting u pravosudnom sistemu.

Istakao je da efikasnost ne treba mjeriti samo brojem prvostepenih presuda, već s aspekta konačnih odluka.

Ocijenio je da je značajan napredak postignut u poštovanju ljudskih prava, borbi protiv porodičnog nasilja i zaštiti novinara.

“Rad tužilaštva je znatno unaprijeđen, o čemu svjedoči i povećanje broja tužilaca sa 85 na 114. Iako su bila prijavljena 24 kandidata za 11 mjesta, primljeno je samo devet”, kazao je on.

Osvrćući se na veting, Marković je naglasio da je riječ “o političkoj odluci u koju želi da bude uključen dijalog”…

Tvrdi i da su tužioci koji vode najosjetljivije predmete, oni sa najvećim integritetom.

Govoreći o prostornim kapacitetima i materijalnom stanju u pravosudnim organima, Marković je istakao da to može uticati na efikasnost rada.

Naglasio je da nezavisnost sudstva i tužilaštva predstavlja pravo građana Crne Gore, te da pravda mora biti vidljiva.

Vrhovni državni tužilac ukazao je na “prisutni populizam u Crnoj Gori”, tvrdeći da to “nerijetko dovodi do nekritičkog sagledavanja rada tužilaštva, ali i opasnog javnog prekvalifikovanja krivičnih djela bez stručnog znanja”.

Kazao je da to može stvarati pritisak na pravosudne organe.

Upozorio je da je, iako je konstruktivna kritika dobrodošla, neophodno očuvati nezavisnost, a da sloboda izražavanja mora ići uz odgovornost.

Posebno je naglasio da su državni tužioci najpodložniji pritiscima, te da se za njih borba sa tim pritiskom često pokazuje težom nego borba protiv kriminala.

Problem nedostatka interesa mladih pravnika za rad u tužilaštvu on, rekao je, vidi u zahtjevnosti posla i stalnoj kritici iz javnosti.

Marković je poručio da interna nezavisnost tužilaca mora biti aksiom za efikasan rad.

On je istakao je da su samostalnost i nezavisnost Državnog tužilaštva ključni za zaštitu pravde i da niko nema pravo da vrši neprimjeren pritisak ili uticaj na tužioce, i na taj način stvara pogrešnu percepciju javnosti da Državno tužilaštvo nije samostalno i da državni tužioci nisu nezavisni.

“U pravnoj i demokratskoj državi, ključna pretpostavka stabilnosti jeste da se svaka grana vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska, strogo drži do svojih ustavom utvrđenih nadležnosti. Tužilaštvo očekuje da se svi akteri u političkom i javnom životu uzdrže od pritisaka, sugestija ili tumačenja koja bi mogla da ugroze institucionalni integritet i samostalnost tužilaštva. Ustav Crne Gore jasno definiše ulogu i samostalnost državnog tužilaštva, nezavisnost u postupanju državnih tužilaca i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija”, istakao je VDT.

Vijesti