BALKAN NA UDARU: Stručnjaci objavili dramatično upozorenje

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijevanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Instituta za tehnologiju Masačusets (MIT) i razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijevanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.

Mejra naučnika MIT-a, kreirana uz korišćenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama dijelom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smijestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a takođe omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja prijatno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživeti najveće promene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja veka izgubiti čak 124 dana prijatnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubiće polovinu takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana prijatnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je imao manje izazivanja efekata staklene bašte.

A šta je sa Evropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Evropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijevanje, na sjeveru će biti više dana sa prijatnim vremenom jer će zime postati toplije, no na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnjih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će verovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Evropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Severna Makedonija 21, Bugarska 17, a Rumunija 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i juna, navodi studija MIT-a.

Loše dobre vijesti

Pirinejsko poluostrvo takođe će doživjeti promjene: Portugal će imati 33, a Španija 13 dana manje na otvorenom.

Istraživači kažu da se razlika u Evropi već osjeća i da ljudi biraju kuda će putovati na osnovu sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima.

Sjever Evrope doživeće više ugodnih dana, ali razlozi zbog kojih će se to događati nisu dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobiće između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100, uglavnom zbog toplijih zima, no to bi mogao biti fatalan udarac za evropsku skijašku industriju, koja već jeste u problemima. Zbog nedostatka snijega razmišlja se o supstituciji vještačkim snegom, no mnogi misle da to ni u približnoj mjeri ne bi pomoglo održati skijašku industriju, kojoj su “ugodni” i u punoj mjeri isplativi “dani na otvorenom” samo oni s puno pravog snijega.