BEGIĆ: Broj oboljelih će rasti, ali će i mjere dati rezultate

S obzirom na dešavanja u posljednja dva dana i visok broj registrovanih slučajeva i posebno bitno – veoma visok broj njihovih kontakata, apsolutno je za očekivati da će broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti. Međutim isto tako se očekuje da mjere suzbijanja u najpogođenijim opštinama daju rezultate, s tim što je naravno potrebno vrijeme da se njihov efekat uoči na terenu, kaže u intervjuu Pobjedi zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.

Ministar zdravlja Hrvatske Vili Beroš je izjavio za medije da je 92 odsto pacijenata ispod 60 godina i da je klinička slika blaža, te da smatraju da je virus oslabio. S druge strane srpski mediji su izvijestili o težoj kliničkoj slici, kod pacijenata čiji je prosjek godina 50, te da je virus mutirao.

Begić, međutim, kaže da ne postoji nijedan niti biološki niti bilo koji drugi razlog koji bi doveo do „slabljenja“ virusa. “Činjenica je da su korona virusi grupa RNK virusa koji imaju najveću količinu genetskog materijala te su samim tim i najpodložniji mutacijama odnosno izmjeni genetske strukture. Međutim, iako su izmjene genetskog materijala zabilježene i dokazane u odnosu na prve izolate virusa sa početka 2020-e, nije dokazana povezanost između tih izmjena genetskog materijala i izmjene kliničke prezentacije bolesti koju virus izaziva. Ono što se sada bilježi, a to je nešto niža smrtnost, najvjerovatnije je posljedica činjenice da u poslednje vrijeme češće obolijevaju mlađe osobe te je samim tim i vjerovatnoća posebno teških ishoda infekcije novim korona virusom manja”, kaže Begić.

U Crnoj Gori j, pojašnjava on, od početka dešavanja – od sredine marta pa do 27. juna, prosjek godina oboljelih 41,5 pri čemu je najveći broj oboljelih (78 ili 17,11 odsto) zabilježen u uzrastu između 40 i 49 godina a 63,5 odsto svih oboljelih je bilo mlađe od 50 godina, a 77,43 odsto mlađe od 60 godina. Od početka juna prosječna starost među oboljelima je 40, a primjećeno je da se obolijevanje zaista češće registruje među mlađima pa je 80 odsto trenutno aktivnih slučajeva registrovano među osobama mlađim od 60 godina. Iako se radi o relativno malim brojevima, ovo je očigledno posljedica činjenice da se osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda, a to su hronično oboljeli i stari, bolje pridržavju mjera prevencije. Isti nalaz, odnosno obrazac ponašanja je i potvrđen u istraživanjima u Crnoj Gori koje je uz podršku Unicefa, Instituta i SZO sprovodila agencija IPSOS.

Da li imate epidemiološke prognoze što se tiče broja oboljelih u narednom periodu?

S obzirom na dešavanja u posljednja dva dana i visok broj registrovanih slučajeva i posebno bitno – veoma visok broj njihovih kontakata, apsolutno je za očekivati da će broj novoregistrovanih slučajeva u narednim danima rasti. Međutim, isto tako se očekuje da mjere suzbijanja u najpogođenijim opštinama daju rezultate, s tim što je naravno potrebno vrijeme da se njihov efekat uoči na terenu.

Ono što posebno zabrinjava u ovom trenutku je veliki broj kontakata koje epidemiološke službe domova zdravlja i Instituta identifikuju kao i teritorijalna raširenost infekcije pošto su aktivni slučajevi registrovani u 15 od 24 opštine Crne Gore.

Isto tako, zabrinjava i činjenica da među novootkrivenim slučajevima raste udio onih koji ne mogu precizno da identifikuju izvor infekcije. Ovo je sa epidemiološkog stanovništa takođe očekivano jer kako raste broj oboljelih, raste i stepen raširenosti infekcije u zajednici i sve je veća mogućnost kontakta sa asimptomatskim nosiocem virusa a da osoba toga nije ni svjesna. Samim tim na značaju dobijaju mjere prevencije koje će očigledno još dugo vremena biti i jedino oružje sa kojim raspolažemo jer je do vakcine i specifičnog lijeka očigledno dug put.

Procentualno gledano, 13 odsto slučajeva je importovano bilo boravkom u inostranstvu ili u tranzitu, gotovo 70 odsto su kontakti ranije potvrđenih slučajeva a 17 odsto su oboljele osobe kod kojih su epidemiološka istraživanja još uvijek u toku.