CDT: Na popisu NE PRIKUPLJATI podatke o vjeri, naciji i jeziku

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) zatražio je od najviših državnih zvaničnika i mandara za sastav nove vlade, da se prilikom predstojećeg sprovođenja popisa stanovništva ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao ni o jeziku.

U inicijativi piše da je ona u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana.

“Dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka je prevaziđen, zastario i manje pouzdan. Vlada je u toku mandatnog perioda 2016-2020. godine počela pripremne aktivnosti u ovom pravcu, ali one nijesu završene na vrijeme, pa će se i ovaj popis sprovoditi na ovaj, konvencionalni način,” navodi CDT u dopisu.

On je upućen predsjednicima države, Skupštine i Vlade, Milu Đukanoviću, Aleksi Bečiću i Dušku Markoviću, mandataru za sastav nove vlade Zdravku Krivokapiću, predsjednici Savjeta statističkog sistema Vesni Karadžić, direktorici Uprave za statistiku (Monstat) Gordani Radojević i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini.

Iz CDT-A objašnjavaju da su u prethodnih godina analizirali pozitivne i negativne efekte dosadašneg pristupa popisu i da je cilj inicijative, kako navode, osnaživanje poštovanja Ustava, prihvatanje modernih statističkih praksi prosvećenih društava i usmjeravanje politike sa nacionalnih na druga važna društvena pitanja.

“Bolje informisani građani nemaju dilemu da je popis statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmjeri državne politike. Međutim, u Crnoj Gori vlada uvriježeno mišljenje da se popis odvija radi izjašnjavanja građana o vjeri, naciji i jeziku. Zbog toga je naš predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav. Njime se ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana”, pojašnjavaju iz CDT-a i dodaju da bi nastavak dosadašnjih praksi značio nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države.

“Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i Muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imaće dugoročne negativne posljedice za naše društvo. To se već moglo vidjeti u prethodnom desetogodišnjem periodu”, upozoravaju iz CDT-a.

Ustav je, kako navode, dao odrednicu službenog i jezika u službenoj upotrebi, ali da izuzev ostvarivanja manjinskih jezičkih prava, ta informacija, navode, nema značajniju praktičnu upotrebu u pravnom sistemu.

Navode da opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju precizira kada se mogu koristiti jezici u službenoj upotrebi, tako da nije potrebna informacija o procentu građana koji ga govore.

“Ustav garantuje pravo na slobodu vjeroispovijesti i njime se ni na jedan način ne postavlja kao relevantna informacija o broju ili procentu vjernika pojedine vjerske zajednice, ateista ili agnostika. Pored ovoga, ni u toku dugotrajne i intenzivne debate o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, nijesmo mogli pronaći da je bilo ko od relevantnih aktera zagovarao uvođenje, na popisu zasnovanih, benefita ili ograničenja za osnivanje i funkcionisanje ovih zajednica. Podatak o vjerskoj (ne)pripadnosti, prosto nije od značaja za vođenje državnih politika”, kažu iz CDT-a.

Dodaju da su pojedinim političkim snagama i građanima presudno važne vjerska i nacionalna pripadnost, ali da su za građane važniji pravedna država, visina zarada, uslovi stanovanja, kvalitet usluga države, pravednija raspodjela dobara, rodna ravnopravnost.

”Nastavak dosadašnjih popisnih praksi značajno bi potrošio energiju i reformski kapacitet buduće vlade i u toku sprovođenja popisa i nakon njega”, rekli su iz CDT-a.

Popis je zakazan za narednu godinu, a već su aktuelna, uglavnom politička prepucavanja oko većinskih vjerskih, nacionalnih ili jezičkih grupa.