CGO: IBAR je nova šansa, odgovornost na vlastima da ne bude jedna u nizu izgubljenih

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je Crna Gora na današnji dan, 29. juna 2012. godine, otvorila pristupne pregovore sa Evropskom unijom (EU). Iza nas je 12 godina u kojima smo imali šest Vlada i pet glavnih pregovarača, ali i dvocifren broj izgubljenih šansi da se ovaj proces učini efikasnijim i kvalitetnijim.

“Do sada su otvorena sva 33 poglavlja, od čega su privremeno zatvorena samo tri, a veliki broj zatvaranja poglavlja najavljen je do kraja godine, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za oblast vladavine prava – poglavlja 23 i 24, javnosti poznatijeg kao IBAR”, navodi Nikola Mirković iz CGO.

CGO je proteklih 12 godina budno pratio proces pregovora, dodaje, i  doprinosio u domenu svojih oblasti djelovanja i kapaciteta, ukazivao na nedostatke i veto igrače, pozivao donosioce odluka na odgovornost, afirmisao evropske vrijednosti i opominjao da se ovaj proces od prioritetnog javnog interesa može i mora brže i bolje voditi.

Podsjeća da je Crna Gora  od 2018. godine počela da stagnira kada su evropske integracije u pitanju, a od 2020. godine i da regresira, pa je i sam proces u jednom periodu zapostavljen, a onda i faktički blokiran, na što su ukazivali i različiti izvještaji Evropske komisije, ali i međunarodnih i crnogorskih organizacija.

“Promjene na geopolitičkoj ravni su dovele i do nove političke volje u Briselu koja je presudno uticala da Crna Gora 26. juna 2024. dobije IBAR čime je proces deblokiran. Međutim, veliki posao tek predstoji i puna odgovornost je na vlastima u Crnoj Gori da sistem zaista usklađuje sa evropskim standardima i najboljim praksama. Reforme moraju biti sistemske i vidljive u praksi, a nikako simulirane, kako smo to mnogo puta imali prilike da vidimo do sada”, navodi Mirković.

Iako je IBAR najavljivan od strane političara gromoglasno kao da je to ulazak u EU, znamo svi da jutro poslije IBAR-a nije plavlje svanulo, niti je život u Crnoj Gori postao bolji. IBAR je nova šansa koju je EU dala Crnoj Gori, a na vlastima u Crnoj Gori je da učine sve da ne bude još jedna u nizu izgubljenih.

“Stoga je neophodno što prije napraviti detaljan akcioni plan koji daje mapu putu ka dostizanju završnih mjerila. Dalje, ključni će biti kapaciteti, širina i puna posvećenost kompletne pregovaračke strukture, koja će se zasigurno susresti sa brojnim administrativnim i tehničkim izazovima. Naravno, suštinski izazovi su i pred vlastima da usvajaju i sprovode politike u skladu sa standardima EU i da ne otvaraju nova bilateralna pitanja sa državama članicama, kako je to sada učinjeno sa usvajanjem Rezolucije o genocidu u logorima u Jasenovcu, Dahau i Mathauzen”, kaže on.

Mirković ističe da je veoma  važno njegovati i unaprijeđivati dobre odnose sa državama članicama EU, a praviti raskid sa praksom banalizacije ozbiljnih i osjetljivih pitanja radi dnevno-političkih interesa ili, što je još opasnije, interesa onih kojima nije cilj ubrzani ulazak Crne Gore u EU. Upravo su bilateralna pitanja bila mnogima velika prepreka i kad su bili red samim vratima EU, a posebno je opasno ako ih Crna Gora sama sebi sada postavlja.

“Znači, Crna Gora sada zaista ima novu šansu da, uz snažnu podršku EU, uspostavi novu dinamiku pregovora i počne raditi na zatvaranju poglavlja i približavati se punopravnom članstvu u EU. To zahtijeva odgovoran odnos prema politici i vođenju državnih poslova, kao i stalan rad da se unaprijed kvalitet života građana i građanki. Konačno, ali veoma važno – neophodno je uključenje civilnog društva u ovaj proces, jer civilno društvo ima kapaciteta da doprinese, ali i dovoljno kritičkog odnosa koji može biti dragocjen kako bi se stvari držale na pravom putu jer vidimo se lako može skliznuti”, poručuje on.