Crna Gora pretposljednja među bivšim jugoslovenskim republikama po kupovnoj moći

Viša plata ne znači uvijek veću kupovnu moć. Budući da stanovanje, hrana i drugi svakodnevni troškovi vrše pritisak na kućne budžete, važno je koliko se platom zapravo može kupiti. Kupovna moć sa prosječnom zaradom u Crnoj Gori gotovo je jednaka kao u Srbiji, nešto niža nego u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, a znatno slabija nego u Sloveniji i Hrvatskoj. Prema podacima platforme Numbeo  za sredinu 2026. godine, Crna Gora ima indeks lokalne kupovne moći od 63,4, što je svrstava na peto mjesto među šest nekadašnjih jugoslovenskih republika.

Slovenija prednjači sa indeksom 87,0, ispred Hrvatske sa 82,0. Slijede Sjeverna Makedonija sa 64,6 i Bosna i Hercegovina sa 64,3, dok je Srbija sa 63,1 neposredno iza Crne Gore.

Na dostavljenoj listi od 152 države i teritorije, poređanih prema kupovnoj moći, Crna Gora zauzima 68. mjesto.

Ovaj pokazatelj poredi prosječnu neto zaradu sa cijenama potrošačke korpe, uključujući zakup stanovanja. Referentna vrijednost je Njujork, čiji indeks iznosi 100. Indeks zato pokazuje koliko prosječna plata može da kupi u lokalnim uslovima, a ne samo kolika je njena nominalna vrijednost.

Regionalno poređenje izdvaja dvije grupe. Slovenija i Hrvatska imaju osjetno veću kupovnu moć, dok su Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija vrlo blizu. Razlika između najviše i najniže vrijednosti u ovoj drugoj grupi iznosi svega 1,5 indeksnih poena.

Crnogorski indeks je od srpskog viši za samo 0,3 poena, odnosno oko 0,5 odsto. Za Bosnom i Hercegovinom zaostaje 0,9 poena ili približno 1,4 odsto, a za Sjevernom Makedonijom 1,2 poena, odnosno oko 1,9 odsto. Zbog tako malih razlika, samo mjesto na rang-listi ne treba tumačiti kao dokaz značajne prednosti u životnom standardu. Zaostatak za Slovenijom i Hrvatskom mnogo je izraženiji. Indeks kupovne moći u Crnoj Gori niži je od slovenačkog za oko 27,1 odsto, a od hrvatskog za približno 22,7 odsto. Drugim riječima, prema odnosu ovih indeksa, prosječna neto plata u Crnoj Gori omogućava oko 73 odsto kupovne moći prosječne plate u Sloveniji i oko 77 odsto one u Hrvatskoj. Prednost ove dvije zemlje, dakle, ostaje značajna i kada se zarade uporede sa lokalnim cijenama.

Puna Numbeova tabela pruža dodatni kontekst. Indeks troškova života sa zakupom stanovanja u Crnoj Gori iznosi 30,4, u Srbiji 28,5, u Bosni i Hercegovini 24,2, a u Sjevernoj Makedoniji 21,9. Prema odnosu tih vrijednosti, posmatrana korpa troškova u Crnoj Gori skuplja je oko 6,7 odsto nego u Srbiji, 25,6 odsto nego u BiH i 38,8 odsto nego u Sjevernoj Makedoniji.

To poređenje pokazuje zašto razlike u zaradama ne moraju donijeti jednaku prednost u kupovnoj moći. Veći troškovi života mogu znatno umanjiti ono što zaposlenom omogućava viša plata. U slučaju Crne Gore, konačan odnos zarada i cijena ostaje vrlo sličan onome u ove tri zemlje regiona. Podaci zato upućuju na tri zaključka: Crna Gora je po kupovnoj moći bliska Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji; znatno zaostaje za Slovenijom i Hrvatskom; a pri poređenju plata neophodno je uzeti u obzir troškove koje zaposleni tim primanjima pokrivaju. Riječ je o presjeku za sredinu 2026. godine, a ne o rezultatu za cijelu godinu. Sama tabela ne pokazuje da li kupovna moć u Crnoj Gori raste ili opada, niti omogućava da se promjene pripišu određenoj ekonomskoj mjeri. Za to bi bilo potrebno poređenje više vremenskih perioda i dodatnih podataka.

Numbeo kombinuje korisničke unose sa informacijama iz drugih izvora, pa njegove pokazatelje treba posmatrati kao orijentaciono poređenje. Indeks zasnovan na prosječnoj zaradi takođe ne opisuje jednako položaj svih građana: iskustvo domaćinstava sa nižim primanjima, podstanara i vlasnika stanova može se znatno razlikovati.

Gdje plate vrijede najviše, a gdje najmanje?

Na globalnoj Numneovoj listi najveći indeks lokalne kupovne moći ima Angola — 259,3. Slijede Kuvajt i Katar, dok su među prvih deset i Švajcarska, Luksemburg, Sjedinjene Američke Države i Danska.

Deset najbolje rangiranih država i teritorija:

Na drugom kraju liste nalazi se Kuba, sa indeksom od svega 2,4. Slijede Sirija sa 6,4 i Nigerija sa 8,8, dok posljednjih deset mjesta zauzimaju zemlje čiji indeks ne prelazi 16,7.

Deset najniže rangiranih zemalja:

Ove pozicije predstavljaju odnos prosječne neto zarade i lokalnih cijena prema Numbeovim podacima, a ne rangiranje ukupnog bogatstva država ili standarda svih njihovih stanovnika.

(Bankar)