Crnogorska vlada ima šest potpredsjednika, Njemačka samo jednog

Svetlana Pešić, saradnica na programima u CGO-u je istakla da organizacija, funkcionalnost i transparentnost izvršne vlasti dominantno utiču na kvalitet političkih odluka, a samim tim i na kvalitet života svih građana i građanki izražen kroz domaćinski odnos vlasti prema resursima i javnom interesu.

„Primjer Crne Gore uporedili smo sa Srbijom, Hrvatskom, Slovačkom, Njemačkom i Islandom. Takođe, CGO će dati prijedlog nove organizacije Vlade Crne Gore koji može biti koristan i akterima koji će u oktobru 2016. godine učestvovati na parlamentarnim izborima“, dodala je Pešić.

Vladimir Vučković, saradnik na programima u CGO-u i autor analize, naglasio je da su zvanični podaci o članovima Vlade i savjetnicima užeg kabineta Vlade Crne Gore među najtransparentnijima u poređenju sa analiziranim državama, ali i da Vlada Crne Gore mora dalje jačati svoju transparentnost u dostupnosti informacija koje mogu dati jasan uvid u odluke koje donosi, kao i o načinu trošenja upravljanja državnim resursima.

„Crnogorska Vlada je brojna i glomazna, i to ne odgovara potrebi za efikasnim i štedljvim pristupom, i preporuka je da naredna vlada bude daleko malobrojnija, kompaktnija i učinkovitija“, dodaje Vučković.

Uporedivši je sa analiziranim državama, Vučković je istakao da je Crna Gora rekorder u broju potpredsjednila (6) i njihovih savjetnika (30), a u samom vrhu sa brojem ministarstava (17), bez obzira na to što ima najmanji budžet (2.16 milijardi eura).

„Tako Island, koji je demografski blizak Crnoj Gori, sa budžetom od 5 milijardi eura nema nijednog potpredsjednika i ima 9 ministarstava, a Njemačka sa budžetom od 299.7 milijardi eura ima jednog potpredsjednika i 14 ministarstava“, apostrofirao je Vučković.

On je ocijenio da „Vlada Crne Gore ne smije biti mjesto za “udomljavanje” koalicionih partnera ili “balansiranje” partijskih kadrova, već moderan, efikasan i na mjerljivim rezultatima zasnovan servis građana” i da je „neophodno  značajno promjeniti organizacionu strukturu ministarstava u Vladi Crne Gore i smanjiti trenutni broj od 17 na optimalnih 10 ministarstava.

Konkretnije, u skladu sa trenutnim unutrašnjim i vanjsko-političkim prioritetima preporuka je da nova Vlada Crne Gore ima Ministarstvo finansija i ekonomskih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, nauke i sporta, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo održivog razvoja, poljoprivrede i turizma, Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

„Crnogorskog premijera i šest potpredsjednika Vlade trenutno savjetuje blizu 30 savjetnika, a gruba procjena mjesečne cijene rada premijera, članova Vlade (potpredsjednika i ministara) i savjetnika užeg kabineta je oko 75, 700 eura u neto iznosu (odnosno oko 124, 000 eura u bruto iznosu)“ , sumirao je Vučković.

Političke partije bi, kako navodi, trebale u okviru svojih izbornih programa, jasno predložiti način i strukturu organizacije Vlade, koju bi primjenili nakon izbora, ukoliko budu u mogućnosti da utiču na njeno formiranje.

“Na ovaj način, građani bi imali punu informaciju, od strane svih političkih subjekata, čime bi se ujedno, moglo mjeriti gdje se pravi kompromis između sistemskih rješenja i hranjenja partijskih apetita, kao i ko su akteri tih dogovora koji su odraz nedomaćinskog upravljanja resursima“, zaključio je Vučković.