DAN PLANETE ZEMLJE: Priroda nas podsjeća na dužnost o brizi prema nama samima i prema planeti

Sjutrašnji dan se od 1970. godine u cijelom svijetu obilježava kao
međunarodni Dan planete Zemlje. Kada je prije 50 godina inicirana ideja
da ovaj datum bude posvećen očuvanju planete, vjerovatno, se nije
moglo ni pretpostaviti kako će tada tek prepoznati problemi zadobiti
ogromne razmjere, navode iz crnogorske Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Saopštenje prenosimo u cjelosti:
Danas, države širom svijeta se suočavaju sa pogubnim uticajima
lošeg kvaliteta vazduha, sve većim brojem požara, akumulacijom
otpada, degradacijom izvora energije (sirova nafta, ugalj, gas,
hidropotencijal), pojavom buke, pojavama zračenja (jonizujuća,
nuklearna), oštećenjem ozonskog omotača, gubitkom biodiverziteta,
iscrpljenošću prirodnih resursa.

Saznanjem o velikim promjenama u životnoj sredini na globalnom nivou,
moderna nauka i društvena praksa u svom fokusu imaju sve neracionalniji
odnos čovjeka prema prirodi, ukazujući na odnos između ekološkog i
ekonomskog fenomena.
Prepoznajući jedan od najznačajnijih problema sadašnjice, na
globalnom nivou, za 50. godišnjicu Dana planete Zemlje 2020 odabrana
je tema “Klimatska akcija”- ogroman izazov – ali i ogromne
mogućnosti.

Djelovanje protiv klimatskih promjena predstavlja jedan od najvećih
izazova budućnosti čovječanstva u smislu održivosti života koji
danas poznajemo.
Klima na zemlji se uvijek mijenjala. Međutim, dok je ona u prošlosti
bila podložna samo prirodnim uticajima, zadnjih decenija klima se
mijenja znatno brže nego ranije, prvenstveno zbog djelovanja
antropogenih faktora. Klimatske promjene o kojima se danas mnogo govori,
označavaju prije svega negativne posljedice uticaja čovječanstva na
činioce klimatskog sistema. Klimatskim promjenama je najviše ugrožena
atmosfera, mijenjajući svoj sastav uslijed nekontrolisanog
sagorijevanja fosilnih goriva.

Već godinama postoji neprikosnoveni konsenzus svjetske nauke o klimi
da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju. Posljednjih
godina, klimatske promjene imaju brojne, u manjoj ili većoj mjeri
razorne posljedice širom različitih dijelova svijeta. Najpoznatiji
pratioci ovih promjena su – sve učestaliji i razorniji uragani, oluje,
obilne oborine, poplave, valovi vrućine i hladnoće, suše i požari,
raniji početak vegetacije i cvjetanja biljaka, otapanje glečera,
promjena razdoblja i područja migracija životinja, izumiranje brojnih
biljnih i životinjskih vrsta, širenje nekih bolesti izvan uobičajenih
granica, pojava područja sa nestašicom vode i hrane …

Ovako velike promjene u prirodi na globalnom nivou upravo su direktni
pokazatelji na nužnost realizacije ideje održivog razvoja kao primjera
usklađenog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirode na održivim
osnovama i iskorišćavanje u skladu sa stepenom reprodukcije i
kapacitetima životne sredine.
Imajući u vidu brzinu odvijanja klimatskih promjena, ukoliko se žele
izbjeći dalje poslijedice u budućnosti, na raspolaganju stoji
ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka -smanjenja
i prestanka korišćenja fosilnih goriva, a time i izbjegavanja daljih
otpuštanja ogromne količine gasova sa efektom staklene bašte u
atmosferu.

U danima kada se svijet suočava sa kritičnim izazovima i borbi protiv
širenja virusa COVID-19, čini se, da nas priroda podsjeća na
prirodne zakone, našu dužnost o brizi prema nama samima ali i brizi
prema planeti.

Satelitski snimci, kao i svjedočenja širom planete ukazuju na
neočekivane uticaje pandemije i pozitivne efekte na životnu sredinu.
Svjesni brzog proticanja dragocjenog vremena koje je preostalo za
globalnu akciju očuvanja klime što bližem sadašnjem stanju, pored
globalnog dogovora, kao jedan od prioriteta, nikako se ne smije
zanemariti i značaj promjene stavova i ponašanja pojedinaca prema
odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje
energije.

Koncept održivog razvoja, usklađen sa zaštitom životne sredine,
nužno je potrebno da predstavlja razvojnu paradigmu i filozofiju
društvenog razvoja, kako danas, tako i u budućnosti, zaključuju iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine