Danas je Lazareva subota u narodu poznata kao Vrbica: Djeca se posebno raduju zbog ovih običaja
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave, Lazarevu subotu – Vrbicu. Ovaj dan u crkvenom pravoslavnom kalendaru označen je podebljanim crnim slovom.
Svetkovina se obilježava poslednje nedjelje Časnog posta i posvećena je uspomeni na vaskrsenje Lazara i na svečani ulazak Hristov u Jerusalim. U pravoslavne hramove unose se vrbove grane koje se potom dijele narodu koje simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja Isusa Hrista na ulasku u Jerusalim.
Djeca se naročito raduju zvončićima koje im roditelji kupuju. Oni i njihovo zveckanje simbolizuju pobjedu života nad smrću, kako Lazara, tako i Isusa kada proslavljamo Vaskrs.
Vrbica je uvijek subotom, dan uoči praznika Cvijeti, koji je nedjelju dana pred Vaskrs.
U nekim krajevima Srbije sve do danas se zadržao običaj organizovanja povorke Lazarica na Vrbicu. Lazarice bi oblačile srpsku nošnju, a djevojka koja je imala ulogu muškog Lazara oblačila bi svečanu djevojačku narodnu nošnju.
Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živio još 30 godina po vaskrsenju, propovedajući hrišćanstvo. Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdijenja u navečerje Cvijetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.
