DANAS JE VELIKA GOSPOJINA Jedan od najvećih hrišćaniskih praznika, evo šta valja raditi

Velika Gospojina ili Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih hrišćanskih praznika. Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice i srpska pravoslavna crkva i vjernici slave ga 28. avgusta kada se završava i post koji traje 14 dana…

Uspenje Presvete Bogorodice ili Međudnevnica je dan kada se ona vaznijela na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

U Svetom pismu nema podataka o kraju zemaljskog života Bogorodice. Prema predanju i spisima, koji nemaju sveti karakter, smatra se da je majka božija do kraja života, poslije smrti i vaskrsenja Hristovog, živjela u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Na ikonama, ovaj praznik se obično predstavlja tako što se ikonopiše postelja na kojoj leži Bogorodica sa prekrštenim rukama na grudima. Sa obje strane ležaja nalaze se svijećnjaci sa upaljenim svijećama. Uz noge Bogorodice Sv. Petar kadi kadionicom, uz glavu su Sv. Apostol Pavle i Sv. Apostol Jovan, a ostali Apostoli su uz odar. Prisutni su i veliki hrišćanski pisci Sv. Dionisije Areopagit, Irotej i Timotej koji drže Jevanđelje; tu su i žene koje plaču. Iznad Bogorodice je Hristos koji drži dušu Bogorodice u vidu djeteta, okružuju Ga svjetlost i Anđeli.

Kako prazniku prethodi dvonedjeljni post, 28. avgusta posebno žene idu na pričest jer se ovaj dan se smatra praznikom žena i majki.

U nekim krajevima smatraju da je u periodu između dvije Gospojine, Velike i Male Gospojine (21. septembra), najbolje brati ljekovito bilje kojim se liječe se razne bolesti. U Srbiji, Crnoj Gori i RS se održavaju vašari i narodni sabori. Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici.

Veliki broj crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve slavi ovaj praznik kao svoju slavu.

(balkanexpress)