ĐUKANOVIĆ SA STUDENTIMA EVROPSKOG KOLEDŽA IZ NATOLINA: Jedina dobra budućnost Zapadnog Balkana u evropskim i evroatlanskim integracijama

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se danas sa grupom studenata evropskog koledža iz Natolina, predvođenih ambasadorom Tomasom Majr-Hartingom, u okviru njihove studijske posjete Crnoj Gori i regionu, a na inicijativu austrijskog ambasadora u Crnoj Gori Karla Milera.
“Majr- Harting, jedan od najiskusnijih i najcjenjenijih austrijskih diplomata i dobar poznavalac Zapadnog Balkana upoznao je studente evropskog koledža sa postignućima Crne Gore i ulozi predsjednika Đukanovića u očuvanju mira, obnovi nezavisnosti države, ostvarenju članstva u NATO i predvodničkoj poziciji u pregovorima sa EU”, saopšteno je iz Kabineta Đukanovića.
Crnogorski predsejdnik je govorio o aktuelnom geopolitičkom kontekstu, viziji ujedinjene Evrope, regionalnim prilikama i strateškim prioritetima crnogorske politike, unapređenju vladavine prava, dinamiziranju reformi i pregovora sa EU i daljem ekonomskom razvoju.
“Veoma sam obradovan da sam imao priliku da se sretnem sa studentima Evropskog koledža zahvaljujući inicijativi austrijskog ambasadora gospodina Milera i zahvaljujući jednako tako i inicijativi gospodina Tomasa Majr-Hartinga mog starog znanca i dugogodišnjeg austrijskog diplomate. Ovo je bila prilika da pošaljem poruku da je po mom viđenju i po viđenju Crne Gore jedina dobra budućnost Zapadnog Balkana (ZB) u evropskim i evroatlanskim integracijama. Takođe, da ukažem da smo, nažalost, posljednjih godina imali zastoj u politici proširenja EU i ostvarivanju vizije ujedinjene Evrope, te da vjerujemo da će ovaj krajnje neprijatan događaj ruske agresije na Ukrajinu značiti istovremeno i buđenje i dodatni podsticaj u politici Brisela i drugih evropskih centara u odnosu na politiku proširenja i doglednu budućnost zemalja Zapadnog Balkana u EU”, istakao je on.
“Naravno da savršeno dobro razumijemo da svoj dio obaveza mi moramo ispuniti, moramo intezivirati reforme, usvojiti standarde, obezbijediti implementaciju evropskog sistema vrjednosti da bi sve zemlje Zapadnog balkana bile organski dio savremene evropske integracije. Crna Gora je apsolutno na to spremna i vjerujem da ćemo nastaviti da igramo ulogu promotera evropskog sistema vrijednosti na Zapadni Balkan”, kazao je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje kakvi su njegovi utisci nakon razgovora sa studentima Đukanović je odgovorio da je to bio je to jedan vrlo interesantan razgovor, razgovor koji je potvrdio ono što je pretpostavljao, a to je njihov visok nivo obaviještenosti.
“Vjerovatno je tome prethodila i priprema na samom koledžu, a onda i dosadašnji tok studijskog putovanja, tako da sam imao vrlo zanimljiva pitanja koja se tiču unutrašnjeg političkog života i perspektive Crne Gore. Trudio sam se da im dam svoj prilog da upotpune mozaik svojih saznanja o Crnoj Gori i vrlo sam impresioniran njihovom upućenošću u prilike u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu”, kazao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Evropskog koledža u oblikovanju budućnosti Evrope, on je kazao da generalno vjeruje da to svi primjećuju, oni koji se bave politikom i oni koji su samo uživaoci političkih dobrih ili loših plodova da imamo pad kvaliteta politike.
“Ne samo u Evropi, nego na globalnoj sceni. Mislim da to donosioce odluka mora da pokrene i da moramo da regujemo na tu tendenciju i najbolja reakcija je unaprijediti obrazovanje, unaprijediti u ovom slučaju političko obrazovanje. Mislim da je Evropski koledž jedno takvo mjesto koje koristeći se i ovakvim načinima sticanja znanja kroz studijska putovanja osposobljava mladu generaciju, uključujući i današnji auditorijum, među kojima su ljudi koji će u bliskoj budućnosti biti donosioci političkih odluka u svojim zemljama ili u EU. Dakle, zato mislim da je jako važno da se nastavi sa misijom Evropskog koledža i sa drugim školskim ustanovama širom Evrope jer mislim da smo svi koji se danas bavimo politikom odgovorni da reagujemo na, za mene nespornu činjenicu, dramatičnog pada politike na našem kontinentu”, kazao je Đukanović.
Studenti su u diskusiji u kojoj je učestvovao i specijalni savjetnik predsjednika i bivši ministar vanjskih poslova Milan Roćen, iskazali interesovanje za brojne teme koje se tiču dalje perspektive integracija, prioriteta nove vlade, kao i za stavove u odnosu na agresiju u Ukrajini.
Smatram da je zaista podstakao na razmišljanje, mislim da je sa nama razgovaro jako otvoreno. Govorio je o nekom nedostatku usmjerenja ka pristupanju zemalja Zapadnog Balkana. O nekim situacijama bih zaista i ja mogao da se saglasim sa njim, takođe i sa onom ocjenom da je Evropa možda u tome napravila neki propust, da nije bila dovoljno usmjerena na to da pogura integraciju Zapadnog Balkana. Takođe bih se mogao saglasiti sa time da je upravo situacija u Ukrajini učinila da Evropa sada postaje svjesnija takve situacije i da je na neki način obnovljena energija za proširenje. Međutim, takođe bih ukazao i na to da je potrebno voditi računa da se taj proces previše ne ubrza , da se ipak moraju desiti one promjene posebno u oblasti vladavine prava, tako da taj pristup EU ka pristupanju Zapadnog Balkana zaista mora da bude dobro promišljen”, kazao je jedan od studenata.
Sa njim se složio i drugi student koji kazao da je dio studenata odlučilo da u okviru studijske posjete obiđe Zapadni Balkan od svih područja koja su ponuđena.
“Bilo nam je jako korisno zato što smo dobili i uvide u situaciju onako kako ih doživljava sam Predsjednik. To će biti prilika da kasnije mi o svemu tome kada se vratimo na naš kampus dalje detaljno razmatramo i o tome razgovaramo. Treba znati da će većina nas nakon završenih studija naći svoje zaposlenje u Briselu, tako da ćemo mi biti ti budući donosioci odluka zato ovakve prilike jako cijenimo jer nam daju mogućnost da uvidimo na bolji način koji su to problemi i kakva je to stvarna situacija na terenu kako bi mogli takve buduće odluke donositi bolje. Činjenica da ja dolazim iz Italije doprinosi samo da je značaj ovog našeg sastanka, budući da mi iz Italije imamo više strateški pogled na dešavanja u ovom regionu upravo zbog naše blizine a i zbog tradicionalnih veza između naše dvije države. Značajno je prisustvo i Crne Gore na našem kampusu, tako da su ovo teme o kojima inače mnogo razgovaramo, ali čuti od Predsjednika koji ima ovoliko puno iskustva sve ove stvari zaista je učinilo da mi odlazimo odavde sa obnovljenim i jako većim saznanjima o svim tim pitanjima”, kazao je on.
Treći student je kazao da je bilo jako interesantno, te da je čuo dosta bitnih stvari.
“Imali smo tu izuzetnu priliku da čujemo uvide samog Predsjedika koji su nam bili jako značajni s obzirom da se radi o osobi koja je toliko dugo vremena istaknuta politička figura, koji je uspio da dovede Crnu Goru do obnove nezavisnosti mirnim putem. Tako da smo na neki način od ovog sastanka čak dobili i više nego što smo očekivali. Čuli smo i kakve su orjentacije u smislu spoljne politike, par detalja o novoj prelaznoj vladi i koliko je važno za Crnu Goru to usmjerenje ka integraciji u EU, takođe koliko je važno ostvarivati ekonomski razvoj i razvoj u smislu socijalne politike, zatim šta se dešavalo u Crnoj Gori od sticanja nezavisnosti 2006. godine… Zaista mislim da je ovo bila idealna prilika da čujemo iz prve ruke koliko je važna orjentacija EU ka ovom prostoru, ka Crnoj Gori i ka Zapadnom, Balkanu”, kazao je on.