Domovi za stare više nijesu tabu: U Crnoj Gori na smještaj čeka 320 osoba

U Domove starih u Crnoj Gori, koji su pod okriljem države, za sada je smješteno 860 stanara, dok su na listama čekanja upisana imena 320 ljudi koji žele da preostale godine života provedu upravo u – tim institucijama. Crna Gora raspolaže sa pet Domova starih, počev od Risna, kao najstarije krovne institucije te vrste, pa do Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja i Pljevalja. Za Portal ADRIA čelni ljudi tih ustanova predočili su podatke o smještajnim kapacitetima, dužini čekanja, često nedostajućem neophodnom zdravstvenom kadru.

Direktor Doma starih u Risnu, Srđan Dragomanović, rekao je da imaju 205 stanara, na listi čekanja je 20 imena, ali se kategorija korisnika izmijenila, jer im dolaze pacijenti u terminalnim fazama, direktno iz bolnice.

“U zadnje tri godine se radi bolnički posao, pa su nam odjeljenja pretvorena kao za palijativnu njegu. Imamo više od 100 nepokretnih, a sa psihičkim promjenama oko 160, od kojih šizofrenije 71, demencije oko 40. Do prije dva mjeseca smo imali veliki problem zbog odliva medicinskog kadra, jer je mnogo teži posao, a bila je manja zarada. Sada su plate znatno povećane i ljudi su se počeli vraćati”, kaže Dragomanović.

Domu u Risnu nedostaje još oko 20 medicinskih tehničara, sestara i njegovateljica, pa je ‘konkurs’ za zapošljavanje u toj ustanovi i dalje otvoren.

Direktorica Doma starih u Nikšiću, Jelena Banjević, kazala je da imaju 150 korisnika, a na listi čekanja za gerijatru je devet osoba, palijativu 15, demenciju devet, psihogerijatriju 12.

“Smještajni kapaciteti u tri zgrade su popunjeni. Otvorili smo četvrtu zgradu za smještaj korisnika, koja ima 40 mjesta. Nastojimo da period čekanja bude što kraći i da svi zainteresovani budu smješteni u kratkom roku od trenutka dostavljanja dokumentacije”, precizirala je Banjević.

Prema njenim riječima, čekaju donaciju bolničkih kreveta, u vrijednosti od 40.000 eura, kako bi mogli da prime korisnike sa liste čekanja za Odjeljenje palijativne njege.

I Banjević je ukazala na potrebu za medicinskim osobljem, ali kako je rekla, “dešava se da se niko ne javi na konkurs”.

Direktorica Doma starih u Pljevljima, Dženana Kolić, kazala je da raspolažu sa 62 mjesta, a trenutno je smješteno 57 korisnika.

“Odjeljenja palijativne njege, gdje su ljudi nepokretni, i demencije, su uvijek popunjena. I za ta mjesta je i najviše zahtjeva. Imamo trenutno 25 imena na listi čekanja. Neki zahtjevi čekaju duže, neki su podneseni da bi imali mjesto za smještaj, ali odlažu dolazak”, navela je Kolić.

Izgradnju Doma 2018. godine, podsjetila je, pratile su predrasude, s obzirom na tradicionalnu sredinu, ali sada je toga sve manje, zbog transparentnosti rada ustanove, uključivanja korisnika u dešavanja u lokalnu zajednicu, lijepe lokacije u parku na kojoj se nalazi.

“Iako imaju porodice koje se o njima brinu, stariji ljudi sami žele da dođu i zbog druženja, izleta, brojnih dešavanja, svakodnevne zdravstvene njege, fizikalne terapije”, pojašnjava direktorica.

Nemaju kadrovskih problema, jer “s obzirom na broj korisnika, imaju dovoljno zaposlenih, i njegovateljica, i medicinskog kadra”.

“Za sada nema problema, ali s obzirom da je riječ o jako teškom i odgovornom poslu, dešavaju se i povrede,na primjer kičme, odlasci na bolovanja, pa se tada mora tražiti zamjena”, rekla je Kolić.

Šefica socijalne službe u Domu starih u Bijelom Polju, Samra Mehović, kazala je da raspolažu smještajnim kapacitetom za 200 korisnika, a na listi čekanja trenutno se nalazi deset osoba, dvije osobe za odjeljenje gerijatrije i po četiri za palijativnu njegu i Odjeljenje za osobe za demencijom.

“Ukoliko na određenom odjeljenju postoji slobodno mjesto, zahtjevi se realizuju odmah. U slučaju da nema slobodnih kapaciteta, prijem se vrši prema prioritetima, vodeći se prvenstveno urgentnošću potrebe za smještajem. Zabilježen je porast interesovanja za smještaj u Domu, posebno kada je riječ o Odjeljenjima za palijativnu njegu i za osobe oboljele od demencije. Ova tendencija ukazuje na potrebu za dodatnim kapacitetima i resursima u ovim segmentima”, istakla je Mehović.

I kod njih postoji izražena potreba za većim brojem zaposlenih, naročito medicinskog kadra, s obzirom na složenost zdravstvenih stanja korisnika, posebno na Odjeljenima palijativne njege i demencije. Ukupno je zaposleno 122 radnika koji svakodnevno brinu o potrebama korisnika doma.

Dom starih „Podgorica“ otvoren je 14. decembra 2022. godine, a prijem prvih korisnika počeo je 23. januara 2023. Ukupan kapacitet Doma je 274 mjesta, a u ovom trenutku na smještaju se nalazi 248 korisnika.

“Na listi čekanja je 220 zahtjeva, a najveći broj se odnosi za Odjeljenje palijativne njege. Ne postoji određeno vrijeme koliko dugo se čeka jer zavisi od oslobađanja mjesta koje se najčešće dešava prirodnim putem, kada neko od korisnika premine ili, u izuzetno rijetkim slučajevima, kada svojom voljom napušte Dom. Preostali smještajni kapacitet, odnosno 20 kreveta koji su namijenjeni za Odjeljenje psihogerijatrije, popunjavaće se nakon zapošljavanja medicinskog kadra, neophodnog da bi se korisnicima pružila adekvatna briga i njega”, navedeno je iz te ustanove.

I u podgoričkom Domu starih aktivni su oglasi za zapošljavanje medicinskih sestara/tehničara.

Demograf, Miroslav Doderović, za Portal ADRIA ukazuje da je Crna Gora društvo koje postaje sve starije, čemu doprinosi i značajno iseljavanje mladih ljudi. Takvu ocjenu potkrepljuje uporednim podacima sa poslednjeg popisa iz 2023. godine, tokom koga je u osam opština zabilježena prosječna starost veća od 43 godine, dok je u 2011. samo jedna opština imala takav prosjek.

“To znači da trećina od 25 opština ima prosječnu starost veću od 43 godine. Kako postajemo društvo sve starijih, ali i društvo izloženo modernizaciji, uočava se promjena starosne piramide stanovništva i ubrzana promjena. Nekada je dominiralo mlado stanovništvo, a u godinama koje slijede biće – sve starije. Tako da ćemo imati izokrenutu starosnu piramidu”, upozorava Doderović.

Prema njegovim riječima, nije se išlo u korak sa vremenom kada je riječ o izgradnji infrastrukture neophodne za smještaj starijih osoba zbog čega su sada formirane – liste čekanja.

“U tradicionalnoj crnogorskoj porodici pod jednim krovom živjele su tri generacije. A danas se porodica transformisala, pa su roditelji i stariji ljudi postali pomalo suvišni u sve bržem i modernom načinu življenja. Boravak u staračkim domovima nekada se doživljavao kao udar na našu tradiciju, ali postajanjem društva koje sve više stari i sve više je pritisnuto modernizacijom, sve više ljudi ima potrebu za smještaj u tim ustanovama. Bilo da je riječ o neophodnoj svakodnevnoj zdravstvenoj njezi, potrebi da imaju nekoga ko će im obezbjeđivati redovan i uredan obrok i smještaj, bijega od samoće, bogatiji kulturno – zabavni život”, kaže Doderović.

Neophodno je, smatra, napraviti razliku među stanovništvom iz grada i sa sela. Muškarci i žene koji žive na svojim seoskim imanjima su prosječne starosti 59, odnosno 57 godina, što govori da je riječ već o staračkim domaćinstvima.

“Nerijetko imamo i usamljena, zapuštena staračka domaćinstva, gdje se javi i očaj, depresija i ruralno siromaštvo, pa ljudi u bijegu od toga traže mjesto u staračkim domovima. Kao društvo moramo se opredijeliti za koncept aktivnog staranja i za human odnos prema starijim osobama, jer će ih biti sve više. Staračka populacija raspolaže sa većim dijelom kapitalom, kompetencijama”, ukazao je Doderović.

Govoreći o takozvanom urbanom dijelu Crne Gore, kazao je da je za očekivati da će u Podgorici, gdje živi skoro trećina stanovnika, biti najveća potražnja za staračkim domovima.

Doderović navodi da su stariji ljudi u gradovima često žrtve ekonomskih reformi, suočeni sa visokim cijenama, a malim penzijama, nedovoljnom zdravstvenom zaštitom, pa se odluče da svoje stanove ustupe porodici ili nekom bliskom.

Pojedini penzioneri, u strahu od potpune marginalizacije, socijalne isključivosti u gradovima, često budu u depresiji i lakše se ta tradicionalna prepreka prelomi i – odlaze u staračke domove.

Adria