Mihailo: Premještanje ikone Filermose nije mudra odluka, sredstva preusmjeriti CPC-u

Ovih dana dnevna štampa piše da je država namjerila da ikonu Filermosu izmjesti iz Narodnog Muzeja u pećinu koja se nalazi u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Za njenu adaptaciju u tu svrhu, namjerna je da uloži 1,8 miliona eura.

“Tako se jedan osveštani predmet, dakle, ikona, smješta u maticu, a Crnogorska crkva, institucija fundamentalnog nacionalnog značaja, dodjelom godišnje pomoći od 50.000 eura u periferiju istorije. To nije mudra odluka, ni s religoznog ni s političkog stanovišta”, ocijenio je Mihailo.

Smatra da činovnici koji se brinu o Filermosi, na krivi način javnosti obrazlažu njen značaj i način njene buduće turističke valorizacije, koji nije prikladan, ni s religioznog ni s muzeološkog stanovišta.

“Pišu, da ona predstavlja jednu od najznačajnijih čudotvornih hrišćanskih relikvija. Predstavljena je kao ključni pokretač religioznog turizma u prijestonici, koju će, stoga, godišnje posjećivati više stotina hiljada posjetilaca, od čega će, tvrde, koristi imati i okolni gradovi”, kazao je mitropolit Mihailo.

Povremeno se javnosti pronose vijesti da se na Cetinju čuvaju tri velike hrišćanske svetinje – čestiča časnoga krsta, ruka Jovana krstitelja i čudotvorna ikona Filermosa, što, tvrdi mitropolit, nije tačno.

“Prvima dvijama neko tepa velikim hrišćanskim svetinjama, što hrišćanska vaseljena nije potvrdila i pred takvom tvrdnjom stoji začuđena, a treću naziva čudotvornom što nijednim opitom nije dokazano. Ali je dokazano da je ikona Filermosa svetinja i zaštitnica reda Malteških vitezova, i ništa više”, naglasio je Mihailo.

Prema njegovim riječima, Filermosa ima religioznu, kuturnu, povjesnu i turističku vrijednost.

“Što se tiče religiozne ona je nesporna, ali ne u razmjerama koje joj se atribuiraju. Ona ne može da bude pokretač religioznog turizma, jer njegov pokretač nijesu relikvije i muzejski eksponati, nego mjesta na kojima se izliva i obitava duh sveti, poput Ostroga. Dokazi su Filermosa koja je već izložena u Narodnom muzeju i druge dvije, čestica časnoga krsta i ruka Jovana krstitelja, koje se nalaze u Cetinjskom manastiru. Da su ove tri relikvije pokretači religioznog turizma,  k njima bi već tekle rijeke turista i vjernika, a ne teku. Tako će biti i s Filermosom u novom prostoru, koju ni do sada niko od vjerujućih s religioznim žarom nije posjećivao, niti će. U njemu, inače, neće biti sveštenika, tamjana i svijeće, dakle, ni duhovnosti niti prisustva svetoga Duha”, tvrdi mitropolit.

Zato bi, smatra on, vlasti trebalo da ponovo da razmotre odluku o adaptaciji Cetinjske pećine za potrebe ekspozicije ikone Filermose.

“I ta sredstva preusmjere Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, što bi bilo pametnije, ekonomičnije i politički svrsishodnije”, zaključio je Mihailo.