ZAŠTO SE KAŽE? Laže kao pas, Bez dlake na jeziku…
Da li ste se ikada zapitali, prije nego što nekoga optužite “da laže kao pas” ili mu “bez dlake na jeziku” poručite da je “glup do daske”, odakle potiču ovi frazeologizmi?
Ili barem, kako izgleda taj pas koji umije da laže, ko to ima dlakav jezik, i čija baba je i zašto nadžak-baba?
Idioma, ustaljenih izraza ili frazeologizama u našem jeziku ima čak 15.000, a za njima posežemo uglavnom kako bismo se što slikovitije izrazili čime se prije svega postiže jači efekat u komunikaciji.
Služeći se logičkim razmišljanjem, pretpostavkama, a prije svega stručnim objašnjenjima lingviste Milana Šipke iz njegove čuvene jezičke studije “Zašto se kaže?” pokušali smo da razriješimo misteriju idioma za koje nam se čini da se najčešće mogu čuti u svakodnevnom govoru.
Laže kao pas
Malo je onih koji barem jednom u životu nisu nekome u ljutnji poručili “da laže kao pas”. Prema jednoj pretpostavci, izraz dolazi od dosjetke ili igre riječi u engleskom jeziku.
Naime, kaže se “dog lies down (on ground) and person lies like a dog”. Nema, dakle, nikakve veze sa glagolom “lagati”, a preuzeto je kao izraz u našem jeziku sa značenjem – “pas leži koliko je dug i širok, a čovjek isto tako laže”.
Pored ovog, prihvatljivo je još jedno objašnjenje. Naime, pas obično laje bezveze. Istina je da na selu pas laje i kad treba i kad ne treba. Drugim riječima, i onda kada kući domaćina prilaze prijatelji i kada joj se približavaju – neprijatelji. Otud dolazi to da neko “laže kao pas”, koji očigledno voli da dezinformiše svog gazdu.
Bez dlake na jeziku
Prema navodima Milana Šipke u knjizi “Zašto se kaže?”, frazeologizam “bez dlake na jeziku” postoji i u njemačkom jeziku, s tom razlikom što tamo glasi “imati dlaku na jeziku”. Oni često koriste i izraz“imati dlaku na zubima”. Zajednička okosnica je dakle – “dlaka”, a kako je izraz nastao? Evo pretpostavki:
U nekim krajevima postoji vjerovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Otud majke obično govore djeci: “Isplazi jezik da vidim, lažeš li”! To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu mogu da pokažu jezik, tačnije da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja.
Njemci, pak ovaj izraz dovode u vezu sa pričom o čovjeku koji je htio da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile, a vjerovatno i dlake na jeziku i zubima. Otud ono “imati” umjesto “nemati” dlake na jeziku/zubima.
Glup do daske
Prema Šipkinom objašnjenu, izraz “glup do daske” koji se koristi uglavnom u argou (govoru užih grupa ili pojedinih sredina) znači “skroz glup” ili “glup do kraja”.
Vozači automobila sjetiće se još jednog izraza koji u svom sastavu ima “do daske”. To je “gas do daske”… Značenje je opet – “uraditi nešto do kraja, skroz”, a to je u ovom slučaju – “pritisnuti papučicu za gas do kraja” da bi se time postigla maksimalna brzina.
Upravo ovdje nalazi se ključ za objašnjenje nastanka frazema o kome pričamo. Prenošenjem na druge slučajeve (gdje daske stvarno nema) veza “do daske” je dobila preneseno značenje koje zapažamo u izrazima: “glup do daske”, “pijan do daske”, “odvrnut do daske”, “griješiti do daske”, “zastraniti do daske”.
Nadžak-baba
Ovim izrazom se služimo kada hoćemo da kažemo da je neko svadljiv i džangrizav.
Nadžak je turcizam, koji imenuje davno zaboravljeno oružje, ali i oruđe kojim se radilo na njivi.
Njemu je kasnije u pogrdnom značenju dodat pojam “baba”, kako bi njime što uvjerljivije bile nagrđene žene “naopake naravi” koje su dugim jezikom sjekle kao nadžakom.
(Katarina Vuković, Telegraf)
I am in awe of this quality unique content. You may not know how rare that is in today’s writing world. Your points of interest in this article almost match my own thoughts. Thank you.