ĐUKANOVIĆ: Neće biti referenduma o NATO

Poslanicu Demokratskog fronta Jelisavu Kalezić interesovalo je da li će premijer predložiti referendum na kome bi se građani izjasnili o pristupanju NATO-u. Ona je istakla da bi odluka o raspisivanju referenduma značila pažljivu podršku održavanju i učvršćivanju socijalne kohezije u Crnoj Gori.

Međutim, Đukanović je istakao da Ustav Crne Gore ne propisuje organizovanje referenduma u slučaju NATO saveza. On bi, kako kaže, bio obavezan kada bi Crna Gora ulaskom u taj savez izgubila suverenitet, ili bi morala da ga prenese.

“U ovom slučaju ona ne gubi suverenitet niti gubi prava ulaskom u Alijansu”, naglasio je on.

Pitanje pristupanja međunarodnim organizacijama je, podsjeća premijer, u nadležnosti  Skupštine koja reprezentuje volju građana.

“Skoro dvije trećine poslanika podržava ulazak u Sjevernoatlantski savez. Vjerujem da će u novom sazivu Skupštine ta podrška biti još izraženija”, dodao je predsjednik Vlade.

Đukanović je podsjetio da su od svih članica NATO-a, samo Slovenija i Mađarska organizovale referendum na kom je donijeta odluka o ulasku u taj savez.

“Slovenija je interesantna jer je raspisala referendum za ulazak u EU i NATO, a Mađarskoj je to bila ustavna obaveza. Imajući političku praksu u ostalim državama, ne postoji pravna obaveza za organizovanje referenduma za ulazak u Alijansu”, rekao je on.

Ovo pitanje, smatra Đukanović, potenciraju i politizuju oni koji iz raznih razloga žele da sakriju svoj stav pred domaćom i stranom javnošću.

On vjeruje da će se o NATO-u detaljno razgovarati u susret parlamentarnim izborima “jer ćemo na njima imati i odgovor na ovo pitanje”.

“Uvjeren sam da kao odgovorni politički ljudi treba da preuzmemo odgovornost za odluke koje donosimo. Nije slučajno što je nadležnost za ovu odluku data parlamentu. Ne cijenim dovoljno ljude koji žele da se bave politikom, a kada se donose važne odluke žele da se zaklone iza referendumske odluke”, poručio je Đukanović.

Elita ne smije biti van domašaja Tužilaštva

Pitanje šta će uraditi da osnažni Tužilaštvo, premijeru je postavila poslanica Pozitivne Azra Jasavić.

Đukanović je rekao da su se posljednjih godina stvorile pretpostavke za ostvarivanje funkcionalne uloge Tužilaštva. U 2016. godini, dodaje, treba stvoriti uslove za razvoj informacionog sistema Tužilaštva, na čemu se, kako ističe, radi.

“Očekujem da će značajne aktivnosti biti usmjerene na obuku posebnih istražnih tehnika”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, snaženje Tužilaštva već daje rezultate.

“Vladinom politikom snaženja samostalnosti i nezavisnosti Tužilaštva, koja prevazilaze evropsko iskustvo, stvorili smo uslove u kome se jača vladavina prava”, dodao je on.

Đukanović se saglasio sa Jasavić da Tužilaštvo ima važnu ulogu u ovoj fazi razvoja demokratskog procesa u Crnoj Gori. Bez pouzdane vladavine prave, ističe premijer, ne možemo računati na društveni i dinamičan ekonomski razvoj.

“Ne bih se složio da imamo prepoznatljiv program nedovoljne funkcionalnosti pravnog sistema jer je Crna Gora lider u Evropi kada su u pitanju direktne strane investicije u GDP-u. To svjedoči o povjerenju inostrane investicione javnosti. To nas ne zadovoljava, reforme ne preduzimamo iz hira već što znamo da treba da modernizujemo društvo, prije svega kad je u pitanju vladavina pava. Tu se rvemo sa teškim nasleđem ne samo našim, već cijelog regiona”, naglasio je on.

Đukanović je rekao da elita u Crnoj Gori ne smije biti van domašaja nadležnih državnih organa.

“Niko ne bi smio biti pošteđen. Uvjeravam da Vlada u tom dijelu ne osporava, već podržava Tužilaštvo. Interesovao sam se u Tužilaštvu kada će se izaći sa rezultatima vezanim za ogromnu pljačku u Željezari Nikšić i zašto se taj predmet ne procesuira. Nema elite i statusa koji vam nudi zaštitu za ono što ste nezakonito činili”, kazao je Đukanović.

On je rekao da je za 900.000 eura uvećan budžet Tužilaštvu u odnosu na prethodnu godinu.

“Ove godine u te namjene bilo je opredijeljeno 6,2 miliona eura, dok je za 2016. predviđeno 7,1 milion eura što je povećanje za nekih 15 odsto”, istakao je premijer.

Novi kvalitet za realizaciju projekata

Poslanik Demokratske partije socijalista DPS Željko Aprcović pitao je Đukanovića o rezultatima i očekivanjima od učešća Crne Gore na novembarskom Samitu Kina 16 plus 1, gdje je iskazano interesovanje za realizaciju putne infrastrukture, energetike, boljeg korišćenja lučkih kapaciteta.

Đukanović je rekao da se od uspostavljanje diplomatskih odnosa prijateljstvo sa Kinom dodatno učvršćuje Inicijativom 16+1.

Prema njegovim riječima, posljednji Samit u Pekingu donio je novi kvalitet za realizacija projekta u Crnoj Gori. Do sada je, kako je rekao, iskorišćeno 10 odsto opredijeljenih kineskih sredstava za njihovu realizaciju, a koji su utrošeni na početak gradnje autoputa.

On kaže da postoje ozbiljne najave bolje saradnje sa Kinom.

“U Pekingu sam ukazao na mogućnost saradnje u daljem razvoju infrastrukture, prije svega mislim na Luku Bar. Razvoj Luke podrazumijeva modernizaciju pruge Bar-Beograd-Budimpešta”, naglasio je on.

Premijer je istakao da postoji interes kineskih kompanija i za saradnju u oblasti energetike.

“Spremni smo da iskoristimo zamašne resurse energetskog i ekonomskog razvoja”, dodao je on.

Prostor za saradnju, ističe on, postoji i u oblasti turizma.

“Bolju saradnju ćemo ostvariti kroz liberalizaciju viznog režima. Cilj je da Kinezi posjete i Crnu Goru. Snažno ćemo raditi da se predstavimo tom tržištu”, naglasio je Đukanović.

On je istakao i novu mogućnost unapređenja odnosa kroz povezivanja Inicijative 16+1 sa Berlinskim procesom.

Da se odnosi sa Kinom unapređuju u svakom smislu, pokazuje, kaže Đukanović, i najava otvaranja katedre za izučavanje crnogorskog jezika na pekinškom Univerzitetu.

“To je novi impuls kulturnoj saradnji. Imamo odličnu prilika da se usaglasimo oko unapređenja saradnje dvije zemlje”, poručio je Đukanović.

Nisam kriv za stanje u Pljevljima, problem je naslijeđen

Poslanik Socijalističke narodne partije Danko Šarančić pitao je o ekološkim problemima u Pljevljima.

Đukanović je rekao da je od prošle sezone grijanja do danas Mašinski fakultet finalizovao elaborat za rješavanje problema zagađenosti u tom gradu.

“Na osnovu tog elaborata Vlada je usvojila Informaciju sa prijedlogom mjera za sanaciju stanja za 2015. i 2016. godinu i za tu namjenu opredijelila 570.000 eura. Paralelno sa ispunjavanjem kratkoročnih, krenulo se s realizacijom srednjoroših i dugoročnih mjera. Iz budžeta će se izdvojiti 450.000 eura za izradu tehničke dokumentacije za toplanu i prateću infrastrukturu toplifikacije Pljlevalja jer je to trajna mjera i jedini racionalan i opravdan način rješenja problema”, saopštio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, tu namjenu je predviđeno 21,4 miliona eura.

“Nemam informaciju da će doći do probijanja roka ili odstupanja. Za očekivati je da bi 2016. godina mogla biti godina intenzivne fizičke realizacije ovog projekta, čime se stvaraju uslovi za otklanjanje ovog problema u Pljevljima”, naglasio je predsjednik Vlade.

Na optužbe Šarančića da je Đukanović odgovoran za trenutno ekološko stanje u Pljevljima, premijer podsjeća da su ti problemi naslijeđeni.

“Problem zagađenosti vazduha je zatečeno stanje. Ne obrušavam se na pethodnike, oni su pokušali da osmisle razvoj energetike u Crnoj Gori i na taj način zasnuju ekonomski i društveni razvoj posebno na sjeveru”, kazao je on.

Pitanje klimatskih promjena i zaštite životne sredine se aktuelizuje u svijetu i Crna Gora, ističe premijer, pokušava da prati taj trend.

“Mogli smo brže da rješavamo probleme da smo imali bolje socio-političke uslove u državi. Da smo imali definisano pitanje državno-pravnog statusa, bolje sadejstvo na relaciji lokalna-centralna vlast bili bi učinkovitiji u rješavanju ovih problema. Te autodestruktivne potrebe nijesmo riješili ni danas”, naglasio je on.

Đukanović je poručio da se nada da je postignut viši nivo kulture, da će se političke razlike staviti u drugi plan i da će se svi okrenuti rješavanju pitanja koja će doprinijeti kvalitetnijem životu crnogorskih građana.

“Vlada je, bez obzira ko joj je lokalni partner, spremna da maksimalno odgovorno sarađuje u interesu otklanjanja problema u tom Pljevljima”, rekao je Đukanović.

Sredstva dominantno planirana za razvoj sjevera

Poslanika Socijaldemokratske partije Izeta Bralića interesuje zašto se u većini lokalnih zajednica značajno odstupa od predviđene liste radova iz kapitalnog dijela budžeta.

Đukanović je rekao da će svi nerealizovani projekti iz kapitalnog budžeta za ovu biti planirani budžetom za narednu godinu. Prema njegovim riječima, sredstva iz budžeta su dominantno planirala za sjeverni region.

“Podsjetiću da je za 2015. budžet povećan na 289,9 miliona eura od čega je preko 80 odsto bilo usmjereno ka sjeveru, prvenstveno zbog gradnje prve dionice autoputa”, dodao je on.

Uzrok neravnomjernog regionalnog razvoja u Crnoj Gori, naglašava Đukanović, leži u istorijskom nasleđu.

Predstavnik Kluba Albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative i Liberalne partije, Andrija Popović, postavio je pitanje o dodjeli koncesije za područje i djelatnosti Luci Kotor i kada će početi izgradnja zaobilaznice u Tivtu.

Poslanik Bošnjačke stranke Almer Kalač pitao je o aktivnostima Vlade da određeni broj građana koji su stekli uslov za penziju ostvare to pravo, što sada ne mogu jer firme u kojima su radili nijesu izmirile doprinose za sve zaposlene.

(Cdm)