Plata guvernerke Irene Radović koliko 13 minimalaca
Za platu guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović zaposleni sa minimalnom platom od 600 eura mora da radi godinu i mjesec dana. Radović je među najplaćenijim javnim funkcionerima, a njena plata prošle godine premašivala je i 8.000 eura bez dodatnih primanja.
Za njom malo zaostaje viceguvernerka Centralne banke Gordana Kalezić, koja je primala prošle godine i preko 6.000 eura mjesečno samo čiste zarade bez dodatnih naknada. Drugi viceguverner Milan Remiković, u imovinskom kartonu za 2025. godinu, imao je platu od 3.700 eura.
Analiza “Dana” pokazuje da su među najplaćenijim funkcionerima u državi rukovodioci državnih preduzeća, te nosioci najvećih tužilačkih i sudskih funkcija čije će plate dodatno ojačati od Nove godine.
Prema imovinskom kartonu, Milutin Đukanović dok je prošle godine obavljao funkciju predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore primao je platu od skoro 5.000 eura, bez dodatnih beneficija. Dok je obavljao poziciju predsjednika Odbora direktora CEDIS-a, Vladimir Čađenović samo na ime plate dobio je preko 4.000 eura mjesečno. Čađenović je u međuvremenu izabran za generalnog direktora CEDIS-a. Podaci o imovini za 2025. godinu pokazuju i da je izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš lani imao platu od oko 4.000 eura.
Među najplaćenijim je i izvršni direktor Planataža Igor Čađenović, koji je za prošlu godinu prijavio platu od oko 4.800 eura. Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković u kartonu za prošlu godinu prijavio je platu od skoro 5.000 eura.
Pozamašne plate imaju i izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović od 3.700, kao i izvršni direktor Rudnika uglja Nemanja Laković od 3.500 eura. Platu od 3.500 eura u novom kartonu prijavio je i direktor RTCG Boris Raonić.
Kada su u pitanju nosioci tužilačkih i pravosudnih funkcija, prednjači vrhovni državni tužilac Milorad Marković sa platom od preko 4.400, zatim specijalni državni tužilac Vladimir Novović sa oko 4.000, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko koja prima platu od preko 4.000 i predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić sa primanjem od 3.700 eura.
S druge strane, najbrojnija kategorija zaposlenih su oni sa minimalnom zaradom koja nije dovoljna ni za osnovne životne potrebe. Desetine hiljada zaposlenih upravo primaju minimalac, a spadaju u najveću kategoriju zaposlenih u državi. Iako je u Crnoj Gori prethodnih godina došlo do povećanja plata kroz programe “Evropa sad”, inflacija je “pojela” rast zarada.
Crna Gora je i u drugoj polovini godine ostala u grupi evropskih zemalja sa bruto mjesečnom minimalnom zaradom nižom od 1.000 eura, a prema podacima Eurostata za jul, njen uporedivi iznos iznosi 670 eura.
Minimalna zarada u Crnoj Gori nije mijenjana između januara i jula. Povećanje se desilo u samo osam evropskih država. U regionu, prema Eurostatovoj metodologiji, Srbija je sa 743 eura ispred Crne Gore, dok je Sjeverna Makedonija sa 624 eura iza nje. Hrvatska, kao članica EU, sa 1.050 eura već pripada grupi država sa minimalcem iznad 1.000 eura.
Poredak zemalja prema minimalnim zaradama značajno se razlikuje kada se plate preračunaju prema standardu kupovne moći (PPS) u odnosu na nominalne iznose. Istovremeno, razlike između zemalja postaju znatno manje.
Standard kupovne moći (PPS) omogućava pravednije poređenje, jer koristi vještačku valutu koja pokazuje šta ljudi zaista mogu da priušte u svakoj zemlji. U teoriji, jedan PPS trebalo bi da omogući kupovinu iste količine robe i usluga u svim državama.
Upravo zbog lošeg standarda najveće kategorije zaposlenih u državi, Unija slobodnih sindikata već duži period traži povećanje koeficijenta sa 90 na 100. Za sada Vlada ćuti o tome, dok se radnici bore za goli život.
Dan
