GRAĐANI U OČAJU: Jedan od najvećih gradova na svijetu pred KOLAPSOM snabdijevanja vodom

Zbog iscrpljenih vodotokova, neadekvatne infrastrukture, rasta broja stanovnika i klimatskih promjena, jedan od najvećih gradova na svijetu Meksiko Siti na rubu je velike krize u snabdjevanju vodom.

Oko 60 odsto vode u Meksiko Sitiju dolazi iz gradskog podzemnih vodotokova, ali to je toliko iscrpljeno da grad tone zastrašujućom brzinom. Riječ je o potonuću oko 20 inča godišnje, prema nedavnim istraživanjima – navodi se u analizi koju je objavio CNN.

Dalje se dodaje kako grad, u kojem trenutno živi 22 miliona stanovnika, manjak vode iz vlastitih izvora nadoknađuje pumpanjem iz okolnih izvora, ali u prenosu dolazi do gubitaka od čak 40 odsto. Meksiko Sitiju ne idu na ruku ni klimatske promjene uslijed kojih su kišni dani i suše s natprosječno visokim temperaturama sve duže.- Gusto naseljen Meksiko Siti proteže se preko dna jezera na velikoj nadmorskoj visini, oko 7300 stopa iznad nivoa mora. Izgrađen je na tlu bogatom glinom, u koju sada tone. Sklon je potresima i vrlo je osjetljiv na klimatske promjene. To je možda jedno od posljednjih mjesta koje bi neko danas izabrao za izgradnju megagrada. Zbog neadekvatne infrastrukture, kišnica iz razdoblja velikih padavina ne obnavlja vodotokove – nabraja CNN probleme meksičke prestolnice čije vlasti u razdobljima izrazito visokih temperatura kakve trenutno vladaju u tom gradu, pribjegavaju redukcijama vode u slavinama i njenom dovozu cisternama u gradske četvrti. “Nestašiće nisu neouobičajene”

Dio stanovnika Meksiko Sitija, poput onog u kom živi sagovornik CNN, Alehandro Gomez, koji nemaju spremnike za vodu koje bi napunili vodom iz cisterni, u dodatnom su problemu.

– Teško je, treba nam voda, jer je neophodna za sve. Nestašice nisu neuobičajene u ovom dijelu grada, ali ovaj se put čini drugačijim. Trenutno imamo vruće vrijeme. Još je gore, stvari su komplikovanije – kazao je Gomez za spomenuti medij.

Njegova porodica vodu potrebnu za higijenu crpi hvatanjem vode iz kotlića u WC-u.

– U mome susjedstvu nekoliko porodica pati od nedostatka vode već nedjeljama, a preostala su još četiri mjeseca da kiše počnu – rekao je Kristijan Domíngez Sarmiento, atmosferski naučnik s Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika (UNAM).

Političari u Meksiku, primjećuje CNN, umanjuju svaki osjećaj krize, ali neki stručnjaci kažu da je situacija sada dosegla tako kritične razmjere da bi, upozorava isti izvor, Meksiko Siti mogao skočiti prema “nultom danu” za nekoliko mjeseci u kojem će slavine presušiti u ogromnim djelovima grada. U osvrtu na kapacitete vodni sistem Cutzamala, mreže rezervoara, crpnih stanica, kanala i tunela u okolini Meksiko Sitija, CNN ističe kako Cutzamala snabdjeva oko 25 odsto vode koju koristi Meksička dolina, uključujući i glavni grad. U uslovima teške suše, dodaje se, Cutzamala radi na oko 39 odsto kapaciteta i “čami na istorijskom najnižem nivou”.

– To je gotovo polovina količine vode koju bi trebalo imati – kazala je Fabiola Sosa-Rodrígez, šefica odjeljenja za ekonomski rast i okolinu na Metropolitanskom autonomnom univerzitetu u Meksiko Sitiju.

“Cijena globalnog zagrijevanja”

pomenuti medij podsjeća da je u oktobru prošle godine Conagua, nacionalna komisija za vodu, objavila da će ograničiti vodu iz Cutzamale za osam odsto ‘kako bi osigurala snabdjevanje stanovništva pitkom vodom s obzirom na jaku sušu‘. Samo nekoliko nedjelja kasnije, prema istom izvoru, meksički zvaničnici su značajno pooštrili restrikcije, smanjivši količinu vode koju sistem isporučuje za gotovo 25 odsto, okrivljujući za to ekstremne vremenske uslove. Prenosi se i apel Germána Artura Martíneza Santoje, glavnog direktora Conague za preduzimanje mera kako bi se voda koju Cutzamala ima mogla distribuirati tokom vremena i spriječilo da taj izvor nestane.

Razmatrajući vodosnabdjevajuće scenarije za Meksiko Siti u nadolazećim nedjeljama i mjesecima CNN polazi od podataka da oko 60 odsto Meksika doživljava umjerenu do izuzetnu sušu, dok je isti pokazatelj za Meksiko Siti 90 odsto površine grada u ozbiljnoj suši.

– Otprilike smo u sredini sušne sezone s održivim porastom temperature koji se očekuje do aprila ili maja – rekla je Hune Garsia-Becera, docent inženjerstva na Univerzitetu Northern British Columbia. Dugoročni trend globalnog zagrijevanja uzrokovanog ljudskim delovanjem zuji u pozadini, komentariše CNN, dodajući kako zagrijevanje podstiče dalje suše i žešće toplotne talase, kao i jače kiše kad stignu.

Nulti dan

Prošlog ljeta su se u Meksiku mogli videti brutalni toplotni talasi koji su zahvatili velike dijelove zemlje, što je odnijelo najmanje 200 života, podseća spomenuti medij. Takvi toplotni talasi, dodaje se, bili bi gotovo nemogući bez klimatskih promjena, prema analizi naučnika. Lokalni mediji u Meksiko Sitiju, prenosi CNN, su početkom februara naširoko saopštili da je zvaničnik iz kompanije Conague rekao da bi bez značajne kiše ‘nulti dan‘ u snabdevanju vodom mogao nastupiti već 26. juna ove godine. Vlasti, dodaje se, od tada pokušavaju uvjeriti stanovnike da neće biti nultog dana.

– Na konferenciji za novinare 14. februara, meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da je u toku rad na rešavanju problema s vodom. Gradonačelnik Meksiko Sitija, Martí Batres Guadarama, rekao je na nedavnoj konferenciji da su izvještaji o nultom danu lažne vesti koje šire politički protivnici – napominje CNN, žaleći se da je Conagua odbila njihove zahtjeve za intervju i nije odgovorila na konkretna pitanja o izgledima za nulti dan.

Meksiko Siti, kaže Sosa-Rodiguez za CNN, mogao bi ostati bez vode prije početka kišne sezone ako nastavi da je koristi na isti način. Vjerovatno je da ćemo se suočiti s nultim danom, dodala je sugovornica američke televizije.

Kolaps vodosnabdevajućeg sistema Cutzamale ne bi značio da cijeli Meksiko Siti ostaje bez vode jer su, podsjeća CNN, neki delovi grada priključeni na druge sisteme. No, zaključuje se, u scenariju ‘nultog dana‘ velika većina stanovnika ostala bi bez vode. Već sada, prema istome izvoru, neki dijelovi grada nemaju vode iz slavine i po dve nedelje pa se spremnik vode iz cisterni plaća i do 100 dolara.