MERS: Klimatske promjene u Crnoj Gori više nijesu pitanje budućnosti, već realnost čije posljedice već osjećamo

Svjetski je dan klimatskih promjena – sve su vidljivije i u Crnoj Gori. Toplotni talasi, suše, požari i intenzivne padavine predstavljaju sve veći rizik, a izazov za državu nije samo smanjenje emisija, već i prilagođavanje novim klimatskim uslovima. Dok Ministarstvo najavljuje ambiciozne ciljeve, iz civilnog sektora upozoravaju da je primjena usvojenih mjera i dalje nedovoljna, piše RTV Podgorica.

Posljedice globalnih klimatskih promjena nijesu zaobišle ni Crnu Goru, kažu nadležni.

“Klimatske promjene u Crnoj Gori više nijesu samo pitanje budućnosti, već realnost čije posljedice već osjećamo i koje se sve jasnije manifestuju kroz sve izraženije toplotne talase, duže periode bez padavina, suše, požare, promjene u režimu padavina i sve češće situacije u kojima se smjenjuju dugotrajna suša i veoma intenzivne padavine“, kazali su iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Odgovor na takve izazove podrazumijeva pravovremeno planiranje, zaštitu najugroženijih područja i ulaganje u infrastrukturu otpornu na ekstremne vremenske uslove. Ipak, iz civilnog sektora upozoravaju da Crna Gora još ne koristi dovoljno preventivne mjere.

“Mi ne djelujemo proaktivno, već reagujemo samo onda kada imamo probleme na terenu. Mi reagujemo kada imamo požare tako što ih gasimo, kada imamo poplave tako što pokušavamo da saniramo neke posljedice, ali zapravo trebamo da radimo na prevenciji tih posljedica, kod prostornog planiranja, kod obezbjeđivanja infrastrukture za smanjenje ovih rizika zaista u praksi“, kazala je Azra Vuković iz NVO Green Home.

Problem, kako navodi, nije samo u nedostatku propisa. Država je usvojila zakone i strategije i uskladila dio regulative sa evropskim standardima, ali njihova primjena ostaje ozbiljan izazov.

“Država je uradila dosta u dijelu normativno, dakle usklađivanje, prije svega, sa zakonima, odnosno sa direktivama Evropske unije i usaglašavanje naših zakona sa njima, kao i donošenje brojnih strategija. Međutim, mi zaista imamo ozbiljnih problema i poteškoća kada je riječ o implementaciji svih tih obaveza u praksi“, ističe Vuković.

Uz prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena, važan zadatak je i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ministarstvo ističe da je Crna Gora posljednjim ažuriranjem nacionalnog klimatskog doprinosa postavila ambicioznije ciljeve, ali da je njihovo ostvarivanje ključni izazov.

“Crna Gora je posljednjim ažuriranjem NDC-a pokazala značajno veće klimatske ambicije, ali moramo biti svjesni da je postavljanje ciljeva samo prvi korak. Pravi test biće njihova realizacija“, navode iz Ministarstva.

Nacionalni klimatski doprinos predviđa smanjenje neto emisija najmanje 55 odsto do 2030. i 60 odsto do 2035. godine, u odnosu na 1990-tu. Za ostvarenje tih ciljeva potrebna su konkretna ulaganja, posebno u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

“Kada je riječ o odgovornosti na nivou donosilaca odluka, onda je ona zaista ogromna, s obzirom na to da donosioci odluka donose i politike koje su vezane za ove oblasti, odgovaraju i za finansijska ulaganja koja su vezana za ove oblasti“, rekla je Vuković.

Poruka je da Crna Gora mora istovremeno smanjivati emisije i jačati otpornost na klimatske rizike. Strategije i zakoni već postoje, ali će se njihov stvarni učinak mjeriti kroz konkretne projekte, ulaganja i prevenciju – prije nego što se dese nove nepogode.

(RTV PG)