HARA VIRUS ZAPADNOG NILA: U Srbiji već UBIO 47 ljudi, EVO kako da se ZAŠTITITE!
– Virus je pronađen kod našeg domaćeg komarca, koji je inače najrasprostranjeniji i najbolje prenosi ovaj virus. Glavni izvor zaraze su ptice selice, poput vrana, svraka, čavki… Ženka komarca ujede zaraženu pticu, pa potom ujede čovjeka i tako mu prenese zarazu. Čovek je slepi domaćin i virus Zapadnog Nila se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, a ni sa komarca na drugog komarca, međutim, prenosi se među pticama – kaže biolog Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide.
Prema njegovim riječima, 2012. godine kod nas je stigla i veoma zarazna verzija ovog virusa.
– Od 2012. godine do sada imali smo 88 lokacija pozitivnih na ovaj virus, a ove godine smo ga rano detektovali. Virus Zapadnog Nila može lako da se širi kroz Srbiju, a najviše treba da se pripaze stanovnici gradova na obalama Dunava i Save. U južnoj Srbiji je ovaj virus rijetko prisutan – ističe Aleksić.
Nažalost, ne postoji način kako da običan svijet prepozna zaraženog komarca, a osnovna zaštita je individualna.
Ne izlaziti predveče
– Treba nositi odjeću dugih rukava, nanositi repelente, stavljati mrežicu protiv komarca, ali i izbegavati boravak na obalama ili u oblastima gde ima mnogo komaraca između 19 i 21 čas ili rano ujutro – savjetuje Aleksić.
Dragan Ilić, direktor Instituta za javno zdravlje „Batut“, upozorava na proširenje bolesti:
– Uskoro se mogu očekivati prvi slučajevi ovog virusa kod ljudi. Liječe se simptomi jer ne postoji lijek – rekao je Ilić.
Ugroženiji stariji
Vera Stojiljković, direktorka Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, objašnjava da većina ljudi inficiranih virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome niti znake bolesti, dok kod malog broja zaraženih simptomi podsećaju na oboljenje slično gripu.
– Može da se pojave nagla povišena temperatura, glavobolja, bol u grlu, leđima, mišićima, zglobovima, umor, blagi prolazni osip i limfadenopatija. Međutim, kod pojedinih osoba dolazi do nastanka aseptičnog meningitisa ili encefalitisa. Nakon preležane infekcije često dolazi do razvoja dugotrajnog umora, gubitka pamćenja, teškoća prilikom hodanja, mišićne slabosti i depresije – upozorava Stojiljkovićeva i dodaje da je smrtnost veća kod starijih osoba, naročito kod starijih od 75 godina.
Mjere zaštite stanovništva
1. Prilikom odlaska u prirodu nositi odeću dugih rukava i koristiti odgovarajuće repelente kao zaštitu od uboda komaraca, posebno u sumrak i pred zoru, jer su tada komarci najaktivniji
2. Izbjegavati šetnju kroz visoku travu, žbunje, neuređene zelene površine, kao i po neuređenom priobalju rijeka i kanala
3. Ukloniti stare gume, konzerve, tegle, tacne, saksije i sve ostale predmete u kojima se zadržava voda pogodna za razvoj larvi, a koje se nalaze u blizini stambenih objekata ili kuća u prirodi
4. Jednom nedjeljno potpuno isprazniti posude u kojima se čuva voda, čak i u zatvorenom prostoru
5. Očistiti kanale od korova i otpadaka da budu protočni, a voda u njima čista
6. Jednom godišnje provjeriti da li su vertikale i drugi djelovi oluka zapušeni opalim lišćem
7. Postaviti mreže na prozore soba i drugih prostorija
8. Provjeriti da se ne prave stalne barice oko dvorišnih česmi.
(Kurir)
After reading this I thought it was quite informative , i appreciate you taking the time and effort to put this posts.
I’m really impressed together with your writing skills as smartly with the format on your weblog. Is this a paid subject or did you modify it your self? Either way keep up the excellent high quality writing, it is rare to look a nice weblog like this one nowadays..