“ISTRAŽITE AFERU OD 15 MILIONA EURA” Dio radnika tužio Aerodrome zbog neisplaćenih primanja

Viši sud u Podgorici u drugostepenim presudama povodom tužbi dijela radnika Aerodroma Crne Gore protiv te državne kompanije zbog neisplaćenih primanja po više osnova od 2008. do kraja 2018. godine donosio je različite presude u identičnoj pravnoj situaciji.

To pokazuju drugostepene presude ovog suda u koje “Vijesti” imaju uvid, a koje je donosilo isto sudsko vijeće u čijem su sastavu sudije Magdalena Zečević (predsjednica), Natalija Boričić i Sanja Čakanović, članice vijeća.

Presude

Ovo sudsko vijeće je potvrdilo presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom je skoro u potpunosti usvojena tužba i odštetni zahtjev radnika aerodroma Tivat P.K., dok je u identičnom slučaju preinačilo prvostepenu presudu donesenu u korist radnika M.S. i time je odbilo najveći dio njegovog tužbenog zahtjeva.

Prema presudi u slučaju radnika P.K. sudsko vijeće Višeg suda je u junu prošle godine u potpunosti potvrdilo prvostepenu presudu i odredilo da mu ACG isplate 15.925 eura sa zateznom kamatom, od čega se skoro 14 hiljada odnosi na manje isplaćeni startni dio zarade sa zateznom kamatom po tom osnovu. Iste sutkinje u identičnom slučaju radnika M.S. su u martu ove godine donijele odluku da djelimično prihvate prvostepenu presudu kojom je bilo određeno da ACG njemu plati 16.103 eura, naime, sutkinije Višeg suda priznale su osnovanost potraživanja radniku M.S. po osnovu toplog obroka i zimnice u iznosu od 2.169 eura, dok su mu odbile ranije od Osnovnog suda priznato potraživanje od 13.934 eura po osnovu manje isplaćenog startnog dijela zarade sa zateznom kamatom.

”Vijestima” iz Višeg suda nije odgovoreno na pitanja u vezi ovakvog postupanja sudija, kao i da li je na njih zbog mogućih višemilionskih odšteta koje bi plaćao ACG, eventualno, vršen neprimjereni uticaj sa strane ili od predsjednika tog suda Borisa Savića.

Nekoliko stotina radnika ACG je u protekle tri godine tužilo kompaniju jer im od 2008. do kraja 2018. godine obračunat manji startni dio zarade, isplaćivane manje naknade za topli obrok od onih koje je trebalo da dobiju, odnosno nije isplaćivana zimnica, prekovremeni rad i troškove prevoza. U prosjeku, ova potraživaja, odnosno tužbeni zahtjevi po zaposlenom iznose između 15 i 16.000 eura, pri čemu se najveći dio duga odnosi na manje isplaćeni startni dio zarada.Vrijednost ovih potraživanja prema izvještaju nezavisnog revizora za 2020. godinu iznose više od 14 miliona eura i najvećim dijelom nastala su kada je izvršni direktor ACG bio Milovan Đuričković (SDP, a kasnije SD), a u manjoj mjeri za vrijeme mandata njegovog nasljednika Danila Orlandića (SD). Nijedan od njih dvojice, kao ni članova bivših DPS-SDP-SD-BS odbora direktora do sada nisu prozivani na odgovornost zbog višemilionske štete koju je po tom osnovu pretrpjela kompanija.

Aerodromi su sa nekoliko stotina radnika postigli sporazume o vansudskom poravnanju uz isplatu glavnice potraživanja bez kamate. Sa radnicima koji tu ponudu nijesu prihvatili firma je nastavila da se sudi, pritom samoj sebi “nabijajući” ogromne troškove za advokata i finansijskog vještaka. Zanimljivo je da su ACG u tim sporazumima o vansudskom poravnanju, priznali osnovanost svih potraživanja zaposlenih, da bi ih sporila u sudskim procesima sa onim radnicima koji nisu prihvatili ponudu za vansudsko poravnanje.

Bivši izvršni direktor Danilo Orlandić je u januaru prošle godine izjavio da su Aerdromi u vansudskom poravnanju “uštedjeli 4,3 miliona, a kad se okončaju svi sudski postupci početkom 2022. godine, projektovana ušteda će biti najmanje 6,1 milion eura.” Orlandić je kazao da su prve tužbe nastale u aprilu 2019. godine u susret usvajanju Zakona o radu kojim se gubi mogućnost utuženja pojedinih prava koji se stiču iz radnih odnosa, kao i najavljenoj koncesiji aerodroma.

Dodao je da su, nakon konsultacija sa nekadašnjim sudijama koji su se bavili ovom vrstom sporova, advokatima i Agencijom za mirno rješavanje sporova, odlučili da u junu 2019. angažuju vještaka ekonomsko-finansijske struke da uradi vještačenja po svim osnovama koja su radnici u tužbama tražili, te da je ukupan iznos koji je izvještačen 15 miliona eura u bruto iznosu.

Orlandić je izjavio da je bilo skoro 900 tužbi, a da su neki od advokata za jednog zaposlenog podnosili više tužbi po različitim osnovima potraživanja, te da je do tada isplaćeno radnicima 5,5 miliona kroz vansudsko poravnanja.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” angažovanje vještaka finansijske struke Gorana Bubonje, Aerodromi su platili oko 100.000 eura, dok je advokatu Miloradu Janjeviću za zastupanje u sporovima sa radnicima koji nisu prihvatlili poravnanje isplaćeno više stotina hiljada eura honorara.

”Vijesti” posjeduju jedan od ugovora o vansudskom poravnanju iz koga se vidi da su ACG priznali potraživanje zaposlenom po svim osnovama i kome je isplaćeno 11.739 eura, od čega se 9.880 eura odnosi upravo za manje isplaćeni starti dio zarade.

”Ruganje zdravom razumu”

Advokatica Vera Peković koja zastupa najveći broj radnika što su tužili ACG, kazala je da su prvostepeni sudovi donijeli 30-tak presuda u njihovu korist, priznavši im osnovanost skoro svih potraživanja.

”Po žalbi ACG presude su išle na drugostepeni Viši sud koji ih je u početku brzo potvrđivao, dosuđući da ACG plati odštetu koja se po zaposlenom, u prosjeku kretala od 15 do 16 hiljada eura. Ali, onda se naprasno situacija promijenila i iste te sudije Višeg suda koje su prethodno potvrđivale presude prvostepenih sudova u korist mojih klijenata, počele su da ih odbacuju ili preinačavaju, priznajući samo manji dio njihovih potraživanja za topli obrok i zimnicu – u prosjeku oko 2.000 eura po tužbi, dok su poništavali sva potraživanja za manje isplaćeni startni dio zarade, a na što se u prosjeku odnosilo 10 do 12 hiljada eura po tužbi. Nevjerovatno je da su to sudije radile iako su sva ova potraživanja radnika (topli obrok, zimnica i manje isplaćeni startni dio zarade) nastala iz istog osnova. Ovako nešto ne može se desiti “preko noći” bez neke intervencije sa strane, najvjerovatnije od strane predsjednika Višeg suda Borisa Savića”, kazala je “Vijestima” Peković, dodajući da “za svoje 32 godine u praviosuđu, još ovako nešto nisam vidjela”.

Ona je kazala da su nakon takvih učestalih odluka Višeg suda kojima su poništavane ili preinačavane odluke prvostepenog suda u korist radnika i sudije osnovnih sudova promijenile pristup i počele odbacivati tužbe zaposlenih. Peković je istakla da sudije Višeg suda odbijaju tužbene zahtjeve radnika koji se temelje na istim argumentima koje je kompanija priznala kao osnovane u vansudskim poravnanjima sa dijelom radnika.

”Viši sud se na ovaj način ruga sa zdravim razumom”, naglasila je Peković.

Ona je istakla da su od februara sudije Višeg suda intenzivno preinačavale i odbijale prvostepene presude u korist radnika ACG, ali da su osjetno usporili tempo nakon što su nedavno uhapšeni bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Za neke presude odmah isplata, a za druge podnošenje žalbe

Peković je kazala da trenutno u radu ima oko 150 aktivnih tužbi radnika ACG, a da je Viši sud donio 16 odbijajućih drugostrepenih presuda na koje je ona uložila reviziju pred Vrhovnim sudom.

Advokatica sprema i ustavnu žalbu jer, kako kaže, ne može se desiti da pravosuđe u identičnim pravnim situacijama i isto sudsko vijeće donosi različite odluke i tako posredno diskriminiše jedne građane u odnosu na druge”.

Peković je pozvala nadležne da istraže što se sve dešavalo u ovoj višemilionskoj aferi naglašavajući da je i prethodni menadžment ACG nejednako postupao prema svojim radnicima “jer se ta kompanija upadljivo nije žalila na prvostepene presude u korist nekih radnika kojima je odmah isplatila dosuđene odštete po svim osnovama, dok se na druge takve presude žalila Višem sudu”.

(Vijesti)

loading...

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com