Ivanović: EU integracije ne smiju se zloupotrebljavati zbog rješavanja bilateralnih pitanja

Potpredsjednik vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen, ističe da je ona bila vrlo eksplicitna u svojim izjavama i da je jasno stavila do znanja da je plan jasan, a to je da se pregovarački proces sa EU završi do kraja ove godine sa ambicijom da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine.

“Mislim da je to najznačajnija i najeksplicitnija poruka koju je ona poslala prilikom ove posjete” , kazao je Ivanović.

On je naveo da je činjenica da Evropska unija ne preferira političku nestabilnost, već naprotiv, preferira političku stabilnost.

“Mi možemo govoriti da je Crna Gora politički stabilna u smislu da je od 2020. godine ovo je najstabilnija vlada, ona će definitivno trajati do kraja mandata. Vlada obavlja svoj posao vrlo savjesno, naročito kad je evropska integracija u pitanju. Inače, posao koji Crna Gora treba da završi kada se tiče vlade Crne Gore će biti završen u narednih vjerovatno dvije sedmice. Nakon toga je naravno na parlamentu da usvoji svo ono zakonodavstvo koje je neophodno. Tako da neki okvirni plan što se nas tiče jeste da do sredine ovoga mjeseca Crna Gora svoj posao završi u svim pregovaračkim poglavljima”, rekao je Ivanović za Euronews Montenegro.

Kako je poručio, “da ne bih ostao nedorečen, sa strane Crne Gore će biti završeno, a onda treba ostaviti posao za Evropsku komisiju da verifikuje sav taj napredak i da predloži državama, članicama da daju zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja o kojima se radi”.

“Činjenica je takođe da u posljednjih nekoliko sedmica imamo, ne bih rekao novo ponašanje crnogorske opozicije. Da, bilo ga je i prije. Primjera radi, desila se takozvana kriza oko penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, nakon čega smo mi kao vlast prihvatili da potpišemo sporazum sa opozicijom u kom je pisalo da ćemo tražiti mišljenje Vencijanske komisije – i tako dalje – vezano za taj problem. Nakon toga je došla rezolucija, odnosno deklaracija crnogorskog parlamenta o evropskoj integraciji i parlamentarna većina je zdušno podržala tu rezoluciju, stavila svoje potpise na nju i ona je jednoglasno usvojena u parlamentu. Dakle, to je bila još jedna stvar, odnosno dokaz pružene ruke vlasti ka opoziciji. Treća situacija koja je bila nedavno tiče se zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Opet je tu opozicija izražavala određene svoje rezerve, odbijala da učestvuje u radu plenuma, napustila odbore. Odnosno, dobar dio opozicije je napustio predsjednička mjesta u skupštinskim odborima i kao epilog smo imali još jedan sporazum između vlasti i opozicije kako bi se došlo do toga da stvari po pitanju EU integracije završavamo konsenzualno. Dakle, već nekoliko puta u proteklih manje od dvije godine vlast je ne samo pružila ruku opoziciji, već to stavila i na papir”, konstatovao je Ivanović.

Sada, kaže, dolazimo u jednu novu situaciju koja proizlazi iz činjenice da inicijativa koju je opozicija htjela da kandiduje na plenumu prosto nije prošla zato što nije bilo kvoruma za održavanje te sjednice.

“I sada se ispostavlja da opozicija hoće da uslovi svoju podršku evropskoj integraciji održavanjem te sjednice za koju prosto nije bilo kvoruma. Dakle, postojanje ili nepostojanje kvoruma je ne samo administrativni proces, već i demokratsko pravo izabranih predstavnika, građana u parlamentu da u radu neke sjednice učestvuju ili ne učestvuju. Podsjetiću vas takođe da postoji ogroman broj imenovanja i evropskih zakona koji su prošli samo glasovima parlamentarne većine i ponekad dijela opozicije. Dakle nije opozicija glasala u 100 odsto obimu ni za sva ta neophodna imenovanja i zakone neophodne za Evropsku uniju. Tako da mi se čini da se radi o pokušaju sticanja političkih poena u fotofinišu pregovaračkog procesa”, kazao je potpredsjednik Vlade.

Kako je naglasio, sve se to dešava u kontekstu izbora i “razumije da opozicija ima svoju prirodnu inklinaciju ka tome da kritikuje vlast i da je sasvim legitimno da vlast kritikujete”.

“Pokušavate bolje da se pozicionirate u odnosu na vlast kako biste dobili što više glasova na izborima. Cilj svake političke partije jeste da vrši vlast i samim tim je potpuno prirodno da opozicija koristi svaku priliku da uputi kritike na račun vlasti. Međutim, to ne znači da ukoliko ste u manjini i ukoliko neka vaša inicijativa ne prolazi, da vi zbog toga treba da činite sve da usporite ili da odložite realizaciju najvažnijeg, ne samo spoljnopolitičkog, već i nacionalnog cilja Crne Gore. Dakle, ovo preostalo zakonodavstvo za koje nije potrebna dvotrećinska većina u Skupštini, ono će sasvim sigurno biti usvojeno u najkraćem roku”, kazao je Ivanović.

Kada su u pitanju odnosi sa Hrvatskom i nedavne izjave ministra vanjskih poslova te zemlje Gordana Grlića Radmana u vezi sukcesije vojne imovine Ivanović kaže da je tu bitno nekoliko stvari.

“Prva stvar je da svi treba da se potrudimo da bilateralna pitanja budu nešto što je odvojeno od procesa evropske integracije. I to je jedan princip koji smo vrlo često znali da čujemo proteklih godina, ne samo u vezi sa Crnom Gorom, već i sa nekim drugim državama, kandidatima, a to je da se evropska integracija ne smije zloupotrebljavati zbog rješavanja bilateralnih pitanja. Druga stvar je da je Crna Gora vrlo svjesna pozicije u kojoj se nalazi i vrlo je svjesna činjenica da postoji čitav niz otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske koji su nastali tokom 90-ih, odnosno ranih 90-ih godina i koji nikakve veze nemaju sa ovom vlašću, ali je upravo ovoj vlasti je zapao udio da ta pitanja i riješi. Nažalost, neke prethodne vlasti koje su se prilično hvalile, a njihovi predstavnici se i danas hvale uspostavljanjem jako dobrih odnosa i prijateljskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, nisu nijedno od tih otvorenih pitanja skinule sa dnevnog reda”, upozorio je Ivanović.

I treća stvar, kaže, konkretno, kad se radi o izjavi Grlić Radmana “ja sam je čuo i nisam je mogao interpretirati na način da je ministar dodao neka nova pitanja na listu otvorenih pitanja”.

“On je rekao da je brod Jadran jedno pitanje koje se možda najviše pominje, odnosno i u medijima se najviše raspravlja o brodu Jadran, ali da je to pitanje jedan simbolični dio neke vojne imovine o kojoj se radi, a koja je pominjana u smislu da je bila na teritoriji Republike Hrvatske. Ono što ja mogu reći jeste da odkad postoji ova Vlada i odkad sam ja njen član, mislim da i drugi članovi vlade to mogu potvrditi, ne postoji pitanje sukcesije vojne imovine ili neke odštete, pogotovo ne u iznosima o kojima smo čuli u toj izjavi. Dakle, ne postoji takva vrsta pitanja koja je stavljena na listu pitanja o kojima razgovaramo. I ta su pitanja više manje prilično poznata. Više puta smo ih pominjali i mi, pomenuo ih i premijer Republike Hrvatske Plenković kad je bio ovdje u Tivtu i to su pitanja o kojima se raspravlja i mislim da ne bi bilo dobro za pozitivan ishod razgovora po tim pitanjima dodavati neke nove teme koje će otvarati neke nove rasprave, ne mislim samo između Crne Gore i Republike Hrvatske, nego i unutar naših država”, kaže Ivanović.

On potencira da je došao moment da nekoliko pitanja o kojima se raspravlja skinemo sa dnevnog reda.

“Znam da postoje određeni predlozi. Mislim da smo vrlo blizu dogovora. Uskoro ćemo imati i sastanak specijalizovanih komisija za brod Jadran, tako da mislim da možemo biti blizu rješenja bar nekih od tih pitanja vrlo brzo i mislim da je to jedan izuzetno snažan gest dobre volje Crne Gore i moje bi očekivanje bilo da i Republika Hrvatska nastavi u tom duhu, ali i u onom duhu koju je pokazala prethodnih godina. a to je da izuzev onog poglavlja 31 koje se bavi spoljnom politikom i dobrosusjedskim odnosima, nije stavljala bilo kakve prepreke pred ostala pregovoračka poglavlja koja su se zatvarala tako da očekujem da se i to nastavi”, ukazao je Ivanović.

Smatra da ne možemo govoriti u tim kategorijama da je nešto ide na uštrb ili na korist bilo koje države.

“Pitanja o kojima govorim su pitanja koja će biti na koristi jedne i druge zemlje zato što će se konačno zatvoriti”, kazao je.

Na pitanje kada se očekuje održavanje međuvladine konferencije, Ivanović odgovara da je to sredina oktobra.

“Nije baš zahvalno licitirati, jer tu se ne radi samo o političkoj volji Crne Gore ili država članica da se jedan broj poglavlja zatvori, radi se takođe i određenim tehničko-administrativnim procedurama, radi se i o tome da svaka država članica treba da prođe neke svoje procedure, dakle u nekim državama se odluka o zatvaranju poglavlja donosi na nivou vlade, odnosno na nivou ministarstva nadležnog za evropske poslove ili vanjske poslove. U nekim državama je potrebno proći i parlamentarnu proceduru”, kazao je Ivanović.

On smatra da sve te stvari idu svojim tokom i ukoliko nije bilo međuvladine konferencije u septembru, ona se može nadoknaditi u oktobru.

“Tako da ne bih previše licitirao po tom pitanju. I na kraju krajeva, ne bih previše izvodio negativne zaključke iz toga da li je na jednoj međuvladinoj konferenciji zatvoreno jedno ili dva poglavlja, više ili manje. To je cilj o kom smo pričali, a o kojem evo ne govorimo samo mi, nego ga je potvrdila i Ursula fon der Lajen, a to je da se do kraja ove godine zatvore sva poglavlja”, rekao je Ivanović.

(Euronews)