JOŠ JEDNA GODINA KOJU ĆE POJESTI SKAKAVCI: Predsjednički izbori, vanredni parlamentarni, popis… - Volim Podgoricu

JOŠ JEDNA GODINA KOJU ĆE POJESTI SKAKAVCI: Predsjednički izbori, vanredni parlamentarni, popis…

Obzirom na političku nestabilnost, izvršnu vlast koja nema podršku parlamenta, na institucionalnu krizu, na globalnu ekonomsku krizu, na predstojeću izbornu i popisnu godinu, teško se može govoriti o iole ozbiljnijim aktivnostima koje će uticati na ekonomsko osnaživanje i rast crnogorske privrede

Predsjednički izbori 19. marta, vanredni parlamentarni izbori vjerovatno početkom juna, popis…

Crnogorski građani će tekuću godinu provesti u “bombardovanju” predizbornim i predpopisnim kampanjama, sa minimalnim, ili gotovo nepostojećim šansama da se donosioci političkih odluka ozbiljno bave državnim pitanjima i onim “što život znači”.

Crna Gora je u institucionalnoj i političkoj krizi, a prioriteti političkih elita u nastupajućoj godini svakako će biti izbori, ali i popis koji, umjesto da bude statistička rutina, ima političke dimenzije i značaj, prvenstveno zbog identitetstskih pitanja – da se, konačno, “prebrojimo”.

Kampanje političkih partija za predsjedničke izbore su, praktično, već počele, uprkos činjenici da još nema nijedne zvanične kandidature, niti imena ijednog predsjedničkog kandidata.

Predsjednički izbori će, svakako, biti reper partijama za buduće parlamentarne izbore, prvenstveno zbog učešća nove političke partije “Evropa sad”. U ovoj partiji vjeruju da će, nakon narednih parlamentarnih izbora, biti vodeća politička snaga države, dok u parlamentarnim partijama, kako vlasti, tako i opozicije, pokušavaju da zaustave trendove pada podrške, koji su bili evidentni i na proteklim lokalnim izborima u Podgorici.

Iako je Vladi Dritana Abazovića parlament izglasao nepovjerenje u avgustu prošle godine, do danas nema parlamentarne većine koja bi izglasala skraćenje mandata Skupštini, što bi značilo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Parlamentarni izbori, trenutno, nisu u interesu nijednoj parlamentarnoj političkoj opciji, jer će nakon njih politička scena u Crnoj Gori, izvjesno, izgledati znatno drugačije.

Koliko još može tehnička Vlada da vlada

Može li, uprkos činjenici da je propao dogovor o formiranju nove Vlade “stare većine”, na čelu sa Miodragom Lekićem, ipak doći nekog novog dogovora?

Iako se partije “stare većine” izjašnjavaju da “nemaju ništa protiv” vanrednih parlamentarnih izbora, očigledno je da nema političke volje da se oni i raspišu. Istovremeno, u kontinuietetu stižu apeli i pozivi na “novi dogovor” i formiranje političke vlade u kojoj bi svoje ministre, iako nesrazmjerno osvojenom broju mandata na izborima, dobio i Demokratski front. Na ovakav rasplet pozivaju iz SNP-a, ali i DF-a, dok se iz GP URA ne izjašnjavaju.

Aktuelni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, predlagao je, čak, i rekonstrukciju Vlade koja je pala, što, po ocjeni pravnika, nije “zabranjeno” Ustavom, ali je nelegitimno.

U međuvremenu, iz međunarodne zajednice stižu apeli da se izaberu sudije Ustavnog suda, što je uslov da se održe predsjednički izbori, a da se, potom raspišu i vanredni parlamentarni izbori. Ukoliko se ne izabere makar jedan sudija Ustavnog suda, moguće je da, zbog ustavnih žalbi, izabrani kandidat ne može preuzeti dužnost, kao što je trenutno slučaj sa lokalnom samoupravom u Glavnom gradu.

U tom slučaju, funkciju predsjednika države, obavljala bi predsjednica Skupštine iz SNP-a, Danijela Đurović, čija partija nije uspjela da pređe cenzus na izborima u Glavnom gradu, a ukoliko nastupi samostalno na parlamentarnim izborima, moguće je da se ponovi isti scenario.

A gdje su tu građani i privreda

Najveći benefit građana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine je što se fokus političkog diskursa, sa identitetskih i istorijskih, pomjerio na ekonomske teme. Upravo je takva retorika i projekat bivših ministaara Milojka Spajića i Jakova Milatovića “Evropa sad”, lansirala Pokret Evropa sad, i zadala “domaći zadatak” ostalim partijama koje se sada “utrkuju” ko će obezbijediti bolje plate, veće penzije, viša socijalna davanja, očekujuči za te “zasluge” podršku na izborima.

Međutim, brojni ekonomski analitičari upozoravaju, da povećanje plata, penzija i socijalnih davanja, nema pokriće u ekonomskom rastu, da se tekući troškovi finansiraju iz zaduživanja, te da je ova strategija dugoročno neodrživa. Aktuelni predsjednik, Milo Đukanović, je, čak, nedavno ocijenio, komentarišući ovogodišnji budžet, da Crna Gora klizi ka “grčkom scenariju”, i da bi aranžamn sa MMF-om, u ovakvim okolnostima, bio “pozitivan scenario”.

Obzirom na političku nestabilnost, izvršnu vlast koja nema podršku parlamenta, na institucionalnu krizu, na globalnu ekonomsku krizu, na predstojeću izbornu i popisnu godinu, teško se može govoriti o iole ozbiljnijim aktivnostima koje će uticati na ekonomsko osnaživanje i rast crnogorske privrede, koja, na koncu, puni budžet, odakle se finansiraju sve potrebe javnog sektora, treba li podsjećati, preglomaznog i neefikasnog.

Pred nama je, izvjesno, još jedna godina koju će “pojesti skakavci”.

Ako je za utjehu, možemo se nadati da će i ova godina, kao i prethodne dvije i po, biti težak evolutivni korak ka nekoj boljoj Crnoj Gori.

V.R.

 

 

 

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com