Kada uđete u Hram svetog Jovana Vladimira, BOGORODICA vas zagrli (FOTO)

Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru oslikan je za nepunih godinu i po dana u tradicionalnoj fresko tehnici, koja je skoro 300 godina bila zapostavljena na našim prostorima. Ukupna površina za oslikavanje hrama je oko 4.800 m2. Poređenja radi, manastir Dečani koji su približne unutrašnje površine hramu u Baru, oslikavani su punih 16 godina.
POSLJEDNJE PRIPREME ZA CEREMONIJU: Pogledajte kako je sada u Baru! (FOTO)
TRI RELIGIJE NA JEDNOM MJESTU: Patrijarsi svijeta, islamski i rimokatolički poglavari u Baru
OSVEŠTANJE HRAMA SVETOG JOVANA VLADIMIRA: Čestica moštiju stigla u Bar (FOTO)
Barani Androvići, hiljadugodišnji vitezovi Krsta Sv.Jovana Vladimira: ŽIVOT DAMO, KRST NE DAMO!
Posljednjih mjeseci, freskopisci na oslikavanju Hrama Sv. Jovana Vladimira rade skoro danonoćno kako bi do osvećenja 25. septembra, posao bio priveden kraju.
“Do osvećenja hrama biće završeno oko 90%. Posljednjih decenija Mitropolit Amfilohije je potencirao na obnovi i tradiciji, pa tako i na povratku fresko tehnike što se tiče crkvenog slikarstva, živopisa. Hramovi u Podgorici i Baru oslikani su u tradicionalnoj fresko tehnici, na svježem krečnom malteru. To je drevna slikarska tehnika, teška, složena i skupa, koja je mnogo vremena bila zapostavljena. Kreč treba da bude star minimalno četiri godine, što je stariji – to je bolji. Imali smo ogromnu sreću, našli smo kreč star preko 40 godina u nekadašnjoj krečani kod Spuža gdje se danas vadi mermer. Na veoma kvalitetnom kreču oslikana je ogromna površina izuzetno trajnom freskom, koja je vječna – ne može izblijedjeti, može vremenom samo dobiti na kvalitetu. Inače, ‘sazrijevanje’ freske traje do 200 godina.
Ta pitomost koju freska vremenom dobija, ne može ni jedna druga slikarska tehnika da postigne”, kaže freskoslikar Anastasije Radović, koji se 30 godina bavi ovim odgovornim i zahtjevnim poslom.
Prema riječima glavnog freskopisca hrama Sv. Jovana Vladimira, na oslikavanju je radilo nekoliko ekipa od maja prošle godine.
“Moja ekipa sa Vukom Dabetićem, izuzetnim slikarom i živopiscem, uradila je oko 80%. Na oslikavanju hrama radili su izvanredni slikari:Miloš Janićijević, Damir Mladenović, BorisMarkuš, koji su oslikali određene zasebne cjeline hrama. Svaki čovjek ima svoj stil i, s obzirom da različiti rukopisi, koliko god su dobri, mogu da naruše likovni sklad, ovdje se to, srećom nije dogodilo. Ne postoji na svijetu ni jedna crkva, prostor koji je toliki oslikan u fresko tehnici. U skladu je sa zanimljivom i orginalnom arhitekturom čuvenog arhitekte Peđe Ristića, napravljen, osmišljen lijep ikonografski program, tematika koja je predstavljena na svodovima, zidovima hrama. Polazišna tačka u kupoli hrama na visini od 40 metara oslikana je scenom Vaznesenja Gospodnjeg, umjesto Pantokratora koji se najčešće slika u kupoli, ali to ima svoje teološko značenje”, kazao je Radović.
“Ogromna odgovornost je na nama živopiscima da naraštajima koji će doći za mnoge vjekove taj živopis bude ogledalo Jevanđelja u boji, da ljudi, vjernici uspiju da spoznaju suštinu Hristove propovjedi i njegove žrtve, njegovo vaskresenje, vaznesenje… Na tako javnom objektu gde se događa izložba kroz vjekove, gde se ljudi Bogu mole, da prenese bogoslovski, istorijski smisao i likovnu ljepotu. To je ogroman zadatak i pred Bogom, i pred narodom. Sa druge strane, to je privilegija. Za jednog slikara to je sreća nad srećama. Da sam se rodio prije 30, 40 godina, ranije tu sreću ne bih imao”, kaže Radović.

Impoznatna je freska Bogorodice, oslikana u oltarskoj apsidi, na prostoru od oko 80 m2koja potvrđuje vještinu i umijeće freskopisaca.
“To je divna tema ‘Bogorodica šira od nebesa’, gdje je oslikano poprsje presvete Bogorodice sa Gospodom u medaljonu koga drži u naručju. Kakva je to tajna, čudo nepojmljivo, da je najveća među ženama u svojoj utrobi smjestila onoga koji je stvorio svu vaseljenu, koji je stvorio sva nebesa i zato se zove ‘šira od nebesa’. Ona je obujmila tvorca neba i zemlje. Kažu mi ljudi, kad uđu uđu u crkvu da imaju utisak kako ih Bogorodica grli svojim raširenim rukama. Postoji ta uzajamnost sa likom”, govori glavni freskopisac.
U nastavku, ostalo je oslikati oko 800 m2, koje treba završiti odmah po osvećenju.
.jpg)
“Nije prioritet oslikati svaki kvadratni metar nauštrb kvaliteta. Nakon osvećenja treba da oslikamo dvije apside u prizemlju sa sjevera i juga i dvije galerije, to su dva zasebna prostora”, ističe Radović koji je, kaže, imao sreću da oslikava mnoge crkve još od perioda kada je studirao u Atini.
“U Grčkoj sam završio Bogoslovski fakultet, a akademiju sam završio na skeli i još uvijek sam na skeli. Oslikao sam dio živopisa hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, hrama Svetog Save u Beogradu, crkvu sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici, hram Svetog Trojice u Šapcu… Živopis, slikarstvo u hramu Sv. Jovana Vladimira nema nikakve veze sa kopiranjem i imitacijom starih uzora, nego se radi o jednom orginalnom likovnom ostvarenju. Kakav je njegov kvalitet, da li ga sadrži, to će vrijeme i ljudi suditi”, zaključuje Radović.

This can be a enormous plus a highly intriguing e-mail have a look at on this excellent weblog.