KORDIĆ: Potreban sedmi sudija i hitno rješavanje ustavnih žalbi - Volim Podgoricu

KORDIĆ: Potreban sedmi sudija i hitno rješavanje ustavnih žalbi

Ustavni sud nema svoj poseban budžet, što je nedopustivo, jer ako nemate finansijsku nezavisnost, veoma je teško govoriti o nekakvoj funkcionalnoj nezavisnosti, ocijenila je u razgovoru za „Dan“ Simonida Kordić (NSD), predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Istakla je da je neophodno da parlament što prije izabere još jednog nedostajućeg sudiju Ustavnog suda, ali i da se riješi pitanje zaostalihustavnihžalbi, jer se time, kako je ukazala, dovodi u pitanje zaštita ustavnih prava građana i djelotvornost tog pravnog lijeka.

Kordić je za „Dan“ kazala da je izbor troje sudija Ustavnog suda vjerovatno jedan od najznačajnijih procesa koji su se desili u parlamentu tokom prethodne dvije godine, uz napomenu da to nije bio nimalo jednostavan proces.

„Zahtijevao je veoma složene procedure, a osim toga i jedan dosta visok nivo političke odgovornosti i spremnosti da se to važno pitanje riješi kroz međusobni dijalog. Riječ je o izboru sudija koje čine tu krovnu instituciju, koje garantuju primjenu ustavnih prava građanima kroz djelovanje sopstvene institucije. Sve sudije se biraju dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom, tako da je u sastavu parlamenta koji smo imali bilo neophodno da praktično političke partije sa različitih dijelova političkog spektra postignu nekakvu vrstu sporazuma kako bi uopšte bilo moguće da dođe do konačnog izbora sudija. Mislim da je izuzetno važno što smo uspjeli da dovedemo sud u nekakvo funkcionalno stanje u smis lu d a postoji kvoru m za rad i odlučivanje“, rekla je Kordić.

Ono što nije dobro, kako je dodala, jeste da ovaj sastav parlamenta nije uspio da izabere i četvrtkog nedostajućeg sudiju, tako da Ustavni sud u ovom trenutku nije kompletan.

„To što taj sud može da radi je dobro, ali nije i dovoljno. Prvo, činjenicom da nije do kraja kompletiran ne ispunjava ono što su preduslovi postavljeni u Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu. Drugo, Ustavni sud nije slučajno formiran tako da ima taj broj sudija. Jedan od problema na koji smo već naišli jeste pat-pozicija u kojoj je Ustavni sud ostao bez odgovora na pitanje ocjeneustavnostiukaza predsjednika kojim se raspisuju novi izbori, jer su se sudije opredijelile 3:3. To je jedna od tih situacija koja se izbjegava kada je sud kompletiran“, istakla je Kordić.

PredsjednicaUstavnog odbora smatra da je problem načina finansiranja Ustavnog suda mogao biti odavno riješen i da je nedopustivo da ta institucija funkcioniše u zavisnosti od načina na koji će Vlada cijeniti njihove budžetske potrebe.

„Postoji značajan broj sistematizovanih radnih mjesta za savjetnike u Ustavnom sudu koja nijesu popunjena. Da bi se ta mjesta popunila, ne samo Ustavni sud, nego i Vlada mora da odobri plate za ta radna mjesta. Nevjerovatno je da se samo tim pitanjem neka važna pitanja za tu instituciju delegiraju u drugu instituciju, konkretno u Vladu, čime se funkcionisanje Ustavnog suda čini zavisnim od Vlade, a sa finansijskom zavisnošću moguće su i razni drugi problemi“ naglasila je Kordić.

Posebno je važan, kako smatra, naslijeđeni problem velikog broja ustavnih žalbi.

„To nije moglo da se riješi u ovako kratkom roku, ali treba raditi da se taj proces ubrza jer se dovodi u pitanje djelotvornostustavne žalbe kao pravnog lijeka, a time i zaštita ustavnih prava građana“, ukazala je Kordić.

Crna Gora prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja

Upitana koliko je sud efikasan od izbora novih sudija, te da li je trebalo prioritetnije da odlučuje u nekim predmetima, kao šta je inicijativa o zakonitosti zamrzavanja imovine Rusa u Crnoj Gori, ona odgovara da se prilikom ocjene rada bilo koje institucije mora naći jasna mjera.

„S jedne strane, ne možemo preuzeti ulogu sudija i Ustavnog suda pa do kraja meritorno suditi je li efikasno ili nije i šta je trebalo da odluči. Ali, s druge strane, veoma je opasno sjedjeti zatvorenih očiju i praviti se da institucije sistema funkcionišu idealno i da mi, prosto, treba da se prepustimo toj institucionalnoj inerciji. Nažalost, Crna Gora je prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja. Danas u velikom broju institucija prepoznajemo ozbiljne probleme u funkcionisanju koji se odražavaju na način funkcionisanja čitavog društva“ kazala je Kordić.

Podsjećamo, Crna Gora je zamrznula imovinu više desetina ruskih državljana i to bez odluke suda.

Ustav Crne Gore garantuje privatnu imovinu i strancima, a ona može biti zamrznuta ili eventualno oduzeta samo ako je sud dokazao da je stečena od kriminala. Zbog toga su poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta kao i vlasnik i glavni urednik portal Biznis.me Predrag Zečević podnijeli dvije odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu kojih su uvedene sankcije. O tome Ustavni sud uskoro treba da se izjasni.

Izvor: Dan

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com