Članovi Komiteta izrazili su zabrinutost zbog još prisutne klime nekažnjivosti ratnih zločina u Crnoj Gori, a u diskusiji su crnogorsku delegaciju pitali da li žrtve ratnih zločina i njihove porodice imaju pravo na reparaciju i da li su dobile pravnu pomoć kako bi se za nju prijavile, a interesovali su se i o statusu pojedinih predmeta iz ove oblasti.

Predstavnica Vrhovnog suda u crnogorskoj delegaciji Ksenija Jovićević Korać kazala je da je svim žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama u Crnoj Gori omogućen pristup pravdi, kompenzaciji i reparaciji. Predočila je da je zbog slučaja “Morinj” pred crnogorskim sudovima okončano 105 predmeta, dok su tri još u toku, navodeći da se i u tim slučajevima očekuju presude.

“Sudovi su na osnovu pravosnažnih presuda u periodu od 2013. do 2025. tužiocima, odnosno oštećenim licima zbog ratnog zločina u predmetu “Morinj”, dosudili ukupan iznos od oko 1,5 miliona eura na ime naknade nematerijalne štete”, odgovorila je Jovićević Korać.

Predstavljajući izvještaj, ministar pravde Bojan Božović, naglasio je da je implementacija standarda Pakta izuzetno važna za Crnu Goru kao relativno mlađu članicu UN, ali i staru evropsku zemlju koja snažno teži članstvu u Evropskoj uniji (EU).

“Prepoznajući da je korupcija jedan od najvećih izazova i opasnosti koje ometaju ekonomski razvoj i uništavaju povjerenje građana u državu i institucije, prevenciju i suzbijanje korupcije ustanovili smo na vrhu agende javnih politika i sprovođenja zakona”, istakao je Božović.

Ministar je dodao da se u ovoj godini planira usvajanje novih izmjena zakona o sprečavanju korupcije kojima će se Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) omogućiti direktan uvid u račune javnih funkcionera u cilju provjere izvještaja o prihodima i imovini, kao i brojnih drugih izmjena. U svom izlaganju osvrnuo se na donesene zakone o lobiranju, o Sudskom savjetu i o državnom tužilaštvu, na izmjene Zakona o SDT-u i fokus na tzv. visoku korupciju, te na strateška dokumenta koja je Vlada donijela u prethodnom periodu.

Božović je naglasio da je cilj Crne Gore nulta tolerancija prema nasilju nad ženama, porodičnom nasilju i nasilju nad djecom, kao i prema trgovini ljudima, uz napomenu da postoji saglasje u društvu da femicid bude posebno krivično djelo u okviru postojećeg djela teško ubistvo.

“Izvršiće se usklađivanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa Istanbulskom konvencijom, ali i proširiti krug lica koja se smatraju članovima porodice, kao i obim prava koja imaju žrtve, i razraditi mjere zaštite žrtava”, najavio je Božović.

Članovi Komitata su naveli da su informisani da u Crnoj Gori ne postoji obrazovanje o ljudskih pravima i da građansko obrazovanje nije više obavezno u školama. To bi, po njihovoj ocjeni, moglo da objasni klimu političkog nasilja. Pitali su i o mjerama koje se predviđaju u pravcu jačanja nezavisnosti, nepristrasnosti i djelotvornog rada Zaštitnika ljudskih prava.

(Dan)