MARTINOVIĆI OSTALI BEZ IMANJA OD KOG SU ŽIVJELI: “Sa razbojnicima ću se tjerati do Strazbura”

Imanje Radomira Martinovića u Nacionalnom parku Lovćen, njegova kuća i tri kućišta, bistijerna, njiva i pašnjak, površine 57,487m2 – sve je postalo koridor dalekovoda 400kV i 2x400kV, koji je pušten u pogon, a da objekti u koridoru nisu uklonjeni, i da Martinović i njegova porodica nisu dobili ni centa obeštećenja od crnogorske energetske kompanije, Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES.

Radomir, i njegova tri sina sa porodicama, ukupno 15 članova, žive od poljoprivrede i stočarstva, i nisu ostali samo bez imanja, već i bez mogućnosti da privređuju i izdržavaju svoje porodice. CGES nije uništio samo zemljište u koridoru, već je na značajnom preostalom dijelu imanja posječena šuma, tako da trenutno, kompletno imanje u nacionalnom parku, ne liči na ono što je bilo. Puštanjem u rad dalekovoda, u koridoru je nivo zračenja takav da se ne može živjeti, gajiti stoka i uzgajati poljprivredne kulture. Ćuje se i veoma jak i neprijatan zvuk.

“Nisam dobio niti jednog eura odštete za uništeno imanje i egzistenciju moje porodice. Predstavnici CGES-a su dolazili i pregovarali sa mnom, nudili odštetu koliko su oni smatrali da moja imovina i egzistencija moje, i porodica mojih sinova vrijedi, po principu „uzmi ili ostavi“. To znači da sam, i bukvalno, ucijenjen jer su tražili da prihvatim i potpišem da sam u cjelosti obeštećen tim iznosom. Htio sam i to da prihvatim, ali sam tražio samo da, ugovorom,  zadržim pravo da, u sudskom postupku, potražujem obeštećenje za preostali dio, u skladu sa zakonom i procjenama sudskih vještaka, pa kako sud odluči. Predstavnici CGES-a nisu to prihvatili”,  kaže Martinović. On je, čak, prethodno, kod svojih rođaka na parceli udaljenoj manje od 100 metara, obezbijedio alternativnu trasu, i ponudio je CGES-u bez naknade, kako bi zaobišli njegovo imanje, ali ni to nije prihvaćeno.

Da bi, bez prethodnog dogovora sa Martinovićima o obeštećenju, i bez njegove saglasnosti, ušli na njegovo imanje i završili postavljanje stubova, CGES je 20.10.2018. od Osnovnog suda u Cetinju dobio privremenu mjeru, koju nisu, u skladu sa zakonom, opravdali podizanjem tužbe u roku od 30 dana. Rješenje o pristupnom putu postalo je pravosnažno na osnovu izjašnjenja vještaka elektro struke koji je u njemu tvrdio da postoji hitnost – koja je zakonski osnov za ulazak u posjed bez saglasnosti vlasnika – jer su to, kako je tvrdio, jedini preostali stubovi na trasi Lastva Čevo, te da bez njih trasa ne može biti puštena u pogon, što nije odgovaralo istini. U to vrijeme su, naime, tek rađeni pritupni putevi u Gornjim Poborima, a radovi na toj lokaciji završeni su nekoliko mjeseci nakon što su završeni radovi na imanju Martinovića.

“To je klasična otimačina od građana, uz pomoć institucija sistema, ili makar nesavjesnih pojedinaca iz tih institucija. Oni su, golom silom, ušli na moje imanje, skršili šumu, probili puteve, postavili dalekovode, a da pri tome čak nisu uklonili objekata, moju kuću, na šta su bili obavezni, jer ne smije biti objekata ispod dalekovoda”, kaže Martinović.

U slučaju porodice Martinović komisija od četiri vještaka, nije „vidjela“ kuću u koridoru dalekovoda.
Članovi komisije u svom izvještaju od 28.06.2013. ocjenjuju da gradnja dalekovoda „ne doprinosi bilo kakvom ograničenju u pogledu korištenja zemljišta postojeće namjene“, već, kako navode „postoji i mogućnost primjene isplativijih ekonomskih namjena“, u istom nalazu konstatuje da u „koridoru ove dionice nema stambenih ili drugih građevinskih objekata“.

U sledećem, dopunskom, nalazu komisije vještaka, od 26.03.2018. godine, koju su činila dvojica istih vještaka, od četvoro koji su sačinili prethodni nalaz, konstatuje se da na trasi postoje objekti „koje treba ukloniti“. U ovoj dopuni se pozivaju i na Detaljni prostorni plan dalekovoda, koji se u prethodnom nalazu ne pominje, a koji definiše mnogo veća ograničenja od Pravilnika o izgradnji nadzemnih elektro vodova, na koji se ranije pozivaju.

Martinović i njegova porodica su jedan od brojnih vlasnika imovine na trasi dalekovoda 400kV Lastva Čevo i Čevo Pljevlja, koju je CGES uzurpirao i uništio, bez pravnog osnova, ili pozivajući se na nezakonit pravni osnov. Najčešće, u planinskim krajevima, gdje vlasnici ne žive, CGES, odnosno izvođač radova, srbijanska Elektromontaža, ulazila je na privatna imanja u koridoru i van njega i obavljala radove bez znanja i saglasnosti vlasnika. Tek naknadno, sa vlasnicima koji su se javili i pobunili, pravili su se dogovori o obeštećenju.

Visina obeštećenja je, uglavnom, zavisila od pravnog znanja vlasnika ili angažovanja pravnika i istrajnosti u borbi za prava koja im garantuje Ustav, zakoni i međunarodne konvencije. Ogromne razlike u visini obeštećenja javljaju se, ne samo kod obeštećenja za nanesenu štetu, već i u slučajevima potpune i nepotpune eksproprijacije, za stubna mjesta i pristupne puteve, gdje je cijene utvrdila Komisija Uprave za nekretnine, a na šta se i CGES u svojim rješenjima i komunikaciji sa vlasnicima, poziva kao na „obavezujuće“.
Tako je, recimo, za stubno mjesto koje se nalazi na međi imanja Radomira Martinovića i negovog rođaka Veska Martinoviča, Radomiru za polovinu zemljišta za isti stub plaćeno pet eura po kvadratu, a Vesku 3,8 eura.

Radomiru je za pristupni put, na istoj lokaciji, nuđeno pet eura po kvadratu, a Vesku, koji je prihvatio prvobitnu ponudu, plaćeno je 0,70 eura.

Martinovičima predstoji, vjerovatno dug, i skup, sudski postupak, u kojem će, pred domaćim i međunarodnim sudovima, tražiti naknadu za materijalnu štetu. Onu drugu, ljudsku, emotivnu, niko im nikada neće platiti.

“Nažalost, živimo u državi koja ne poštuje elementarna prava svojih građana, gdje su pojedinci spremni da, zarad sitnog šićara, ili iz čiste snishodljivosti, čine ono što je nedostojno njihove profesije, ali prije svega nedostojno časnih ljudi. Bog je veliki, hvala mu na zdravoj familiji, a mi ćemo kao i do sada, svojim radom isključivo, za život imati. A sa razbojnicima ću se tjerati do Strazbura, ako za mog života ne bude, moji će sinovi nastaviti”, kaže Radomir.

Crna Gora se sprema da dobro unovči projektat energetskog povezivanja podmorskim kablom sa Italijom, prodajući struju zemljama Evropske unije i pozicionirajući se kao energetsko čvorište Balkana.

Gradnjom podmorskog energetskog kabla do Italije, i pratećeg 400kV dalekovoda, Crna Gora se – kako je saopšteno iz CGES-a – pozicionira kao energetsko čvorište na Balkanu, a ovaj projekat,  ocijenjen je kao jedan od najznačajnijih crnogorskih energetskih projekata.
Od projekta će, kako tvrde iz državne energetske kompanije, Crnogorskog eletroprenosnog sistema (CGES), koja je investitor u saradnji sa italijanskom kompanijom Terna, koristi imati država, i svi njeni građani.

(Imaš pravo)