Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) će praćenjem parlamenatrnih izbora kontrolisati u koje svrhe državne institucije troše budžetska sredstva i raditi na otklanjanju nepravilnosti u biračkom spisku, najavljeno je iz te organizacije.

Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović kazala je da će ta organizacija pratiti finansiranje izbora i eventualne zloupotrebe državnog budžeta u cilju finasiranja izborne kampanje, prenosi MINA.

“MANS će analizirati birački spisak i pokušaće da ukažu instutucijama koje birače bi trebalo brisati iz biračkog spiska jer nijesu upisani u skladu sa Ustavnom i zakonom”, rekla je Ćalović na konferenciji za novinare.

Ćalović je podsjetila da Zakon o finansiranju političkih partija predviđa obavezu državnih institucija da redovno proaktivno objavljuju informacije o potrošnji budžetskih sredstava.

“Prva stvar koju ćemo raditi je utvrđivanje da li se ti podaci nalaze na internetu, odnosno da li su institucije objavile podatke o svojoj potrošnji i to ne samo da li su ispunili formu, nego da li su ispunili i suštinu, odnosno da li se u tim dokumentima nalaze svi podaci koji su potrebni da bi se utvrdilo na koji način su trošena državna sredstva uoči izbora”, kazala je Ćalović.

MANS će, kako je kazala, provjeravati sadržaj, tražiti dadatne informacije, sprovoditi istrage u konkretnim slučajevima i podnositi inicijative Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), odnosno Specijalnom tužiocu.

Prema njenim riječima, svi podaci koji se prikupljaju biće objavljeni na sajtu MANS-a kako bi svi zainteresovani imali uvid.

Ćalović je pojasnila da će MANS imati podatke za 100 institucija koje raspolažu sa najvećim budžetima.

Ona je dodala da će se MANS detaljno posvetiti analizi zašto se podaci brišu sa analitičkih kartica.

Ćalović je, u vezi sa biračkim spiskom, kazala da je analiza MANS-a pokazala da da su 1263 osobe bile nezakonito upisane u birački spisak i to samo po jednom osnovu.

„Po osnovu toga što su stekli državljanstvo, ali nije bio ispunjen ustavni osnov prebivalištva od dvije godine, a oni su bili upisani u birački spisak“, rekla je Ćalović.

Ona tvrdi da je na prošlim parlamentarnim izborima 9530 lica bilo u biračkom spisku i imalo pravo da glasa iako po Ustavu nijesu imali biračko pravo.

„Podnijećemo krivične prijave protiv lica koja su upisala ove osobe u birački spisak. Čekamo da specijalni tužilac bude nadležan za krivična djela vezana za izbore, jer smo vidjeli da do sada osnovna tužilaštva apasolutno ništa nijesu uradila po tom pitanju“, istakla je Ćalović.

Zorica Ćeranić iz MANS-a je istakla da ta organizacija neće pratiti samo da li se objavljuju podaci na internet stranicama institucija već i da li one objavljuju formu koja povećava transparentnost potrošenje državnog novca u predizbornom periodu.

„U prve tri sedmice nakon raspisivanja izbora institucije su poštovale formu i uglavnom objavljivale informacije koje su tražene zakonom, ali je evidnetno da ti dokumenti ne sadrže informacije koje bi stvarno pokazale kako se troše budžetska sredstva“, kazala je Ćeranić.

Ona je rekla da u preko 70 odsto slučajeva institucije ne objavljuju informacije u potpunosti, odnosno nedostaje bitan element koji pokazuje kako su sredstva potrošena.

„Kod analitičkih kartica nedostaje uglavnom, u većini slučajeva, svrha isplate što znači da je određeni novac potrošen ali ne zna se za šta tačno“, pojasnila je Ćeranić.

Kod putnih naloga, kako je dodala, nedostaje evidencija o kretanju vozila i vremenu koliko je korišćeno vozilo. „Nedostaju informacije o potrošnji goriva i zbog toga ne znamo kako su korišćena vozila u predizbornoj kampanji i da li su upotrebaljavana u partijske svrhe“.

Ćeranić je navela da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSS) objavilo dio informacija o jednokratnim socijalnim naknadama, a dio Centri za socijalni rad.

„Tako da ne postoji potpun pregled koliko je novac potrošeno u prvom izvještanjom periodu“, rekla je Ćeranić.

Ona je dodala da je MANS podnio preko 300 prijava ASK-u.

Dejan Milovac iz MANS-a kazao je da će ta organizacija proaktivno prikupljati informacije o potrošnji sredstava institucija koje su već prepoznate u aferi Snimak i u nekim njihovim istraživanjima kao institucije koji imaju velike budžete, a koje su često zloupotrebaljavani u predizborne kampanje.

„Tu govorim na prvom mjestu o MRSS, Ministarstvu poljoprivrede, ministarstvima ekonimije i finansija, Investiciono razvojnom fondu i pored toga, određene Vladine institucije kao što su Direkcija za saobraćaj i Direkcija za javne radove“, precizirao je Milovac.

On je poručio da će politički motivisano zapošljavanje biti veliki problem kada su u pitanju oktobarski izbori. „Tako da MANS već sada prikuplja podatke o zapošljavanju i na lokalnom i na državnom nivou“, naveo je Milovac.

Na pitanje u kakavom ambijentu se dočekuju oktobarski izbori, Ćalović je kazala da je dobro što postoju pritisak međunarodnih organizacija za kontrolu izbora kao i vlada izbornog povjerenja.

„Međutim, ono što imamo isto je ponašanje većine institicija, sa nekoliko izuzetaka, u smislu što se ulažu mnogo veći napori na opstruiranju sprovođenja zakona nego što bi trebalo da se zakon sprovede“, ocijenila je Ćalović.

Na pitanje da prokomentariše radne posjete potpredsjendice Vlade Azre Jasavić i predsjednika parlamenta Darka Pajovića, Ćalović je ocijenila da je to u „duhu prethodne prakse“.

„I ponašanje Pajović i Jasavić nastavak je dosadašnje prakse koji smo viđali kod Demokratske partije socijalista i sigurna sam da će se to nastaviti i u narednom periodu“, ocijenila je Ćalović.

Kako je saopšteno iz MANS-a, praćenje izbora je dio projekta koji finansira Evropska komisija, odnosno Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

(CdM)