Maršal Žukov dobija spomenik u Crnoj Gori

Lokalni parlament Berana doneo je odluku da se u ovom gradu na severu Crne Gore ruskom maršalu Georgiju Žukovu podigne spomen obeležje, slično onom koje je u Odesi uništeno. Ovo će biti drugi spomenik slavnom vojskovođi van teritorije bivših sovjetskih republika. Prvi je podignut u prestonici Mongolije, Ulan Batoru 1979. godine.
Uoči praznika nezavisnosti Ukrajine, 23. avgusta ove godine, uništena je bista maršala Georgija Žukova u Odesi. Upravo u ovom gradu veliki ruski vojskovođa, sinonim za pobedu nad fašizmom, obavljao je svoju prvu posleratnu dužnost. U Ukrajini je u svrhu legalizacije rušenja spomen obeležja iz sovjetskog perioda usvojen čak i poseban zakon. Međutim, nedavno porušena bista u Odesi postavljena je 2012. godine, pune dve decenije od raspada SSSR-a. Dvadesetak dana nakon ovog vandalskog čina, lokalni parlament Berana doneo je odluku da se u ovom gradu ruskom maršalu podigne spomen obeležje, slično onom koje je u Odesi uništeno.
Glasovima političkih stranaka koje u Beranama konstituišu lokalnu vlast, doneta je konačna formalna odluka da se podigne spomen obeležje maršalu Georgiju Žukovu. Odbornici na republičkom nivou vladajućeg DPS-a glasanje o ovom predlogu su bojkotovali.
Može se reći da je „Maršal pobede“ (termin koji je za Žukova odomaćen u narodu nakon Drugog svetskog rata) objedinio posvađanu beransku koaliciju stranaka, koje su na republičkom nivou opozicija vladajućem DPS-u. Duži period beranska lokalna vlast prolazi kroz ozbiljnu krizu i uživa upitnu podršku lokalnog parlamenta. Velimir-Bato Đurišić, odbornik Demokratskog fronta posle nekoliko meseci pojavio se na zasedanju, samo da bi omogućio izglasavanje predloga koji uključuje podizanje spomenika maršalu Žukovu. Formalni podnosilac predloga, koji je SO Berane usvojila, bila je mesna Organizacija boraca NOR-a.
„Berane je veliko slobodarsko mesto, baš ovde je 21. jula 1941. godine održana Skupština narodnih predstavnika i izabran Odbor narodnog oslobođenja za Srez beranski, te doneta odluka o uspostavljanju narodne vlasti. Ova Skupština je bila izraz nedvosmislene volje naroda i može se reći da je to bio prvi organ te vrste u Crnoj Gori, Jugoslaviji i porobljenoj Evropi uopšte. Naš grad poštuje civilizacijske tekovine i vojskovođa koji je spasao svet od fašizma svakako zaslužuje spomenik u njemu,“ rekao je u izjavi za Russia Beyond na srpskom, Goran Kikovićpredsednik gradskog parlamenta Berana.

Kiković je takođe podsetio: „Maršal Žukov je u bivšoj Jugoslaviji odlikovan najvišim državnim odlikovanjem, Ordenom slobode, koje je bilo višeg ranga čak i od ordena Narodnog heroja. U svojoj zemlji odlikovan je 4 puta Ordenom heroja Sovjetskog Saveza, a u SAD Legijom za zasluge.“
Po obrazovanju profesor istorije, gospodin Kiković trenutno priprema za štampu zanimljivo istorijsko štivo „Rusija i Crna Gora kroz vjekove“. U izjavi za portal Russia Beyond navodi: „Knjiga predstavlja zbirku priloga i dokumenata nastalu sa željom da nadvladam najrasprostranjeniju savremenu laž u Crnoj Gori, koja se javno izgovara povišenim tonom, da nam Rusija nikada u istoriji nije pomagala. Moje istraživanje polazi od analize dragocene knjige ‘Crnogorske finansije’, dela našeg eminentnog naučnika dr Mirčete Đurovića, prvog rektora crnogorskog univerziteta i predsednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Profesor Đurović je dokumentovao veliku finansijsku pomoć Rusije državi Crnoj Gori u vremenu od 1711. do 1916. Istorijsku istinu da bez ruske pomoći i zaštite ne bilo ni Crne Gore bez ustezanja promovišem u ovoj knjizi“.

Samu ideju da se van granica bivšeg SSSR-a podigne prvi spomenik maršalu Žukovu zajedno su inicirali ruska organizacija „Besmrtni puk“ i NVO „Veterani 63. padobranske brigade u Crnoj Gori“. Kopredsednik „Besmrtnog puka“, organizacije na čijim manifestacijama sprovedenim na Dan pobede 9. maja u više od 60 zemalja učešća uzme preko 10 miliona ljudi, čuveni ruski glumac Vasilij Lanovoj u pismu gradonačelniku Berana Dragoslavu Šćekiću izrazio je uverenje „da bi postavljanje biste maršala Žukova u gradu Beranama doprinelo učvršćivanju antifašističkih vrednosti i višekovnog prijateljstva naroda Crne Gore i Rusije.“
„Kao neko ko je od ranog detinjstva vaspitavan u duhu antifašizma, čiji su deda i 2 njegova rođena brata poginuli u borbi protiv fašističkih okupatora, ne mogu da budem ravnodušan prema činjenici da će se u Crnoj Gori podići spomenik ‘Maršalu pobede’ Georgiju Konstantinoviču Žukovu,“ rekao nam je mr Nebojša Jušković, predsednik NVO „Veterani 63. padobranske brigade u Crnoj Gori“.
Jušković je takođe istakao da je podizanje spomenika posebno značajno:
„U vremenu kada se u svetu pokušava prekrajati istorija i minorizovati značaj Crvene armije i Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije u pobedi nad fašizmom. Drago mi je da su našu inicijativu svesrdno podržali gradonačelnik Dragoslav Šćekić i predsednik SO Berane Goran Kiković.“
U 190 gradova i naseljenih mesta u Rusiji postoje ulice, bulevari i trgovi koji nose ime maršala Žukova. Naseljena mesta nazvana po slavnom vojskovođi nalaze se u njegovoj rodnoj Kalužskoj i Kurskoj oblasti. Prvi spomenik maršalu Žukovu podignut je u gradu Stari Sokol, a onaj najpoznatiji na ulazu na Crveni trg postavljen je 1995. godine. U svim većim gradovima Rusije najveći ruski vojskovođa ima spomen obeležje, a već 10 godina bista maršala Žukova nalazi se i u beloruskoj prestonici Minsku.
Pored bronzane biste maršala Žukova, grad Berane dobiće ulicu Jurija Gagarina i spomen obeležje lokalnom heroju Leksu Saičiću, crnogorskom dobrovoljcu u Rusko-japanskom ratu, nosiocu visokih ruskih vojnih odlikovanja. Saičić je, po legendi koja kruži njegovim rodnim krajem, tokom učešća na dalekoistočnom bojištu u dvoboju pogubio čuvenog japanskog samuraja.
Kako nam je saopštio predsednik beranskog parlamenta, do konačne realizacije projekta ostalo je da se reše tehnički detalji i realno je očekivati da prvi spomenik „Maršalu pobede“ tokom narednih nekoliko meseci osvane na Balkanu.
(In4s/Russia Beyond)