NACRT ZAKONA: MUP više nije nadležan za vjerske zajednice, ne treba ni registracija

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti sa Prijedlogom za javnu raspravu kojim nije obavezna registracija vjerskih zajednica, dok je plaćanje poreza obavezno za one vjerske zajednice koje žele da ostvare profit, kazao je pomoćnik ministra za ljudska i manjinska pravaDragutin Papović.

On je novinarima nakon sjednice Vlade kazao da je cilj Nacrta Zakona o slobodi vjeroispovijesti da zamijeni Zakon o položaju vjerskih zajednica koji potiče još iz 1977. godine.

Ističe da su građanima, odnosno vjernicima, ovim zakonom omogućene najveće slobode u ovoj oblasti, a država je dobila pravo da sankcioniše vjerske zajednice samo u slučajevima ako one zloupotrijebe slobodu vjeroispovijesti protivpravnog poretka Crne Gore.

Postupak i pravila registracije su bitno drugačiji u odnosu na odredbe iz važećeg zakona.

“Registracija vjerskih zajednica nije obavezna, ona je dakle dobrovoljna i sprovodi se uz potpuno poštovanje slobode vjeroispovijesti, autonomije i interesa vjerskih zajednica i u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Registar će na jednom mjestu objediniti sve relevantne podatke za sve registrovane vjerske zajednice u Crnoj Gori i tako će uvesti red u ovoj oblasti. Nacrtom zakona o slobodi vjeroispovjesti je predviđeno da ovaj registar vodi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ne, kao do sada, MUP”, objasnio je Papović.

On je kazao i da se Nacrtom zakona značajno bolje uređuju pitanja iz oblasti finansiranja i imovine vjerskih zajednica.

“U praksi je ta oblast slabo uređena. Nacrtom zakona o slobodi vjeroispovjesti vjerske zajednice imaju slobodu da ostvaruju prihode na neprofitnoj osnovi i obavezu da o tome vode evidenciju, a država ima pravo da kontroliše i sankcioniše vjersku zajednicu ako obavlja djelatnost radi profita ili ako učestvuje u krivičnom djelu pranja novca”, naglašava Papović.

Određeno je ko može biti titular imovine vjerskih zajednica.

“Vjerske zajednice u slučaju da se bave nekom drugom djelatnošću, konkretno privrednom, dužne su da plaćaju poreze, doprinose i druge dažbine u skladu sa zakonom, a država ih može za njihovu osnovnu djelatnost i osloboditi plaćanja poreza”, kazao je Papović.

Nacrtom zakona su tretirana i neka imovinska pitanja koja opterećuju odnose između države i vjerskih zajednica.

“Država štiti nepovredljivost imovine vjerskih zajednica, a to pravo je ograničeno samo ako se radi o kulturno-istorijskim spomenicima vjerskog karaktera”, istakao je Papović.

Definisan je prinicip po kome se mogu riješiti pitanja svojine na vjerskim objektima i zemljištem koje koriste vjerske zajednice, a na kojima pravo svojine polaže država.

“Vjerske zajednice i dalje mogu biti korisnici pokretnih i nepokretnih dobara koja su u državnoj svojini”, naglasio je Papović.

(Cdm)