NAJGORE TEK DOLAZI: BBC objavio kastrofičnu prognozu suzbijanja korone, radi se o MJESECIMA, MOŽDA I GODINAMA

Mjesta koja su nekada bila puna užurbanosti svakodnevnog života postali su gradovi duhovi s ogromnim ograničenjima na naše živote – od zatvaranja svega do ograničenja putovanja i zabrana masovnih okupljanja.

OD VEČERAS ZABRANJENI VJERSKI OBREDI: Pričešće najveći epidemiološki rizik

To je  globalni odgovor na bolest. Ali kada će se to završiti i kada ćemo moći nastaviti s našim životima?

Ovako britanski BBC počinje analitički tekst, čiji zaključak nije nimalo optimističan – ovakvo stanje zbog korona virusa može trajati mjesecima, a možda i godinama!

Premijer Boris Johnson rekao je da vjeruje da Velika Britanija može isplivati u narednih 12 sedmica.

No, čak i ako broj slučajeva počne padati u sljedeća tri mjeseca,  još uvijek ćemo biti daleko od kraja, konstatuje BBC.

Može proći dugo vremena dok se plima zaraze ne ugasi – moguće i godine.

Jasno je da trenutna strategija gašenja zaraze u velikim djelovima društva nije dugoročno održiva.

Socijalna i ekonomska šteta bila bi katastrofalna.

Ono što je potrebno zemljama je “izlazna strategija” – način uklanjanja ograničenja i vraćanje u normalu.

Korona virus neće nestati. Ako ukinete ograničenja koja zadržavaju virus, broj zarađenih će neminovno rasti.

“Imamo veliki problem u tome što je strategija izlaska i kako se izvući iz toga”, kaže Mark Woolhouse, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetu u Edinburghu.

“To nije samo Velika Britanija, ni jedna zemlja nema strategiju izlaska.”

To je ogroman naučni i društveni izazov.
Postoje tri načina da se izvučemo iz ove zbrke.

Vakcinacija
Dovoljno ljudi razvija imunitet putem infekcije ili trajna promena ponašanja/društva
Svaka od ovih ruta smanjila bi sposobnost širenja virusa.

Vakcine – najmanje 12-18 mjeseci

Vakcina bi trebala nekome dati imunitet da se ne zarazi ako je bude izložen.

Imunizujte dovoljno ljudi, oko 60% populacije, i virus ne može izazvati epidemije – koncept poznat kao imunitet stada.

Prva osoba dobila je eksperimentalnu vakcinu u SAD-u ove sedmice nakon što je istraživačima dozvoljeno da prvo preskoče uobičajena pravila obavljanja testova na životinjama.

Istraživanje vakcine sprovodi se neviđenom brzinom, ali nema garancije da će biti uspješno i da će biti potrebna imunizacija na globalnom nivou.

Najbolje je pretpostaviti da bi pronalazak vakcine mogao potrajati 12 do 18 mjeseci ako sve prođe kako treba. To je dugo vrijeme za čekanje kad se suočavamo sa neviđenim društvenim ograničenjima u mirnodopsko vrijeme.

“Čekajući na vakcinu ne treba poštovati naziv ‘strategija’, to nije strategija”, rekao je prof Woolhouse za BBC.
Prirodni imunitet – najmanje dvije godine

Kratkoročna strategija Velike Britanije je smanjiti slučajeve što je više moguće kako bi se spriječilo da bolnice budu pretrpane – kada vam ponestane kreveta za intenzivnu njegu, smrt će usporiti.

Jednom kada se epidemija suzbije, može se dozvoliti ukidanje nekih mjera na neko vrijeme – dok se broj zaraženih ponovo ne poraste i ne bude potrebno još ograničenja.

Glavni naučni savjetnik Velike Britanije, Sir Patrick Vallance, rekao je da “postavljanje apsolutnih vremenskih rokova nije moguće”.

To bi moglo nenamjerno dovesti do stajskog imuniteta jer je sve više ljudi zaraženo.

Ali to bi moglo potrajati godinama, prema prof. Neilu Fergusonu iz Imperial College London: “Govorimo o suzbijanju prenosa na nivou na kojem će, nadamo se, biti zaražen samo vrlo mali dio zemalske populacije.

“Dakle, na kraju, ako bismo to nastavili dvije plus godine, možda je u tom trenutnku dovoljan dio populacije zaražen kako bi dao određeni tepen zaštite zajednice.”

Ali postoji pitanje hoće li ovaj imunitet trajati. Ostali koronavirusi, koji uzrokuju simptome obične prehlade, dovode do vrlo slabog imunološkog odgovora i ljudi mogu uhvatiti istu bugu više puta u životu.

Alternative – nema jasne krajnje tačke
“Treća opcija su stalne promjene u našem ponašanju koje nam omogućavaju da zadržimo niske stope prenosa “, rekao je prof Woolhouse.

To bi moglo uključivati ​​zadržavanje nekih od mjera koje su već preduzete. Ili uvođenje rigoroznog testiranja i izolacije pacijenata kako bi pokušali ostati na vrhu bilo koje epidemije.

Razvijanje lijekova koji mogu uspješno liječiti infekciju Covid-19 moglo bi pomoći i drugim strategijama.

Mogli bi se koristiti čim ljudi pokažu simptome u procesu koji se zove “kontrola prenosa” kako bi se zaustavilo prenošenje.

Ili liječiti pacijente u bolnici kako bi bolest bila manje smrtonosna i smanjila pritisak na intenzivnoj njezi. To bi omogućilo zemljama da se izbore sa više slučajeva prije nego što ponovo moraju uvesti izolacije.

Povećavanje broja kreveta na intenzivnoj njezi imalo bi sličan učinak povećanjem kapaciteta za suočavanje sa većim epidemijama.

Glavnog medicinski savjetnika Velike Britanije, profesor Chrisa Whittyja, na pitanje – koja je bila njegova strategija izlaska, kaže:

“Dugoročno, očigledno je da je vakcija jedini izlaz iz ovoga i svi se nadamo da će se to dogoditi što prije.”

I da će “globalno nauka smisliti rješenja”.