NEMA ZABRANA, NEMA KAZNI, NEMA POLICAJACA: U Švedskoj vlast vjeruje građanima, a građani ljekarima

Može sve da se da se zatvori, ali to je samo stavljanje problema pod tepih. U nekom trenutku sve mora ponovo da se i otvori, a virus će i dalje biti tamo negdje – kaže glavni švedski epidemiolog

– Znam da u autobusu moraju da budu samo ljudi s razlogom. Izvinjavam se ali moram u kupovinu, brzo ću – izvinjavao se jedan Šveđanin putnicima u gradskom prevozu jer je suprtono preporukama u doba korona virusa ipak postao “prekršitelj”. Da, to je primjer na čemu se zapravo temelje epidemiološke mjere vezane uz korona virus u Švedskoj koja od početka pandemije zbunjuje ostatak svijeta svojim pristupom rješavanja svjetskog zdravstvenog problema nezabilježenih razmjera, piše “Jutarnji list”.

Ni dva mjeseca od početka pandemije Šveđani ne mijenjaju gotovo ništa uprkos činjenici da među skandinavskim zemljama drže neslavni rekord po broju umrlih. Čak 2.192 ljudi umrlo je od koronavirusa ili nešto preko 200 na milion stanovnika. Susjedna Norveška ima samo 172 smrtna slučaja ili 31 na milion, a Finska 182 ili 35 na milion stanovnika.

“Izgubili bismo 30 odsto zdravstvenih radnika da su škole zatvorene”

– Ne, naše škole nisu zatvorene, jer bi tada zdravstveni sistem izgubio 30 odsto radnika. To nije bolest koja po svemu sudeći napada djecu. Ne, ne zabranjujemo sva javna okupljanja, ali ako vam nije dobro ne bi trebalo da idete na posao ili u školu – izjavio je nedavno kreator švedske epidemiološke strategije Anders Tegnel.

Kada je susjedna Danska zatvorila granice, dr Tegnel je rekao medijima da za to nema nikakvog naučnog osnova.

– Politički lideri u Danskoj i Norveškoj bili su protiv savjeta zdravstvenih agencija o ključnim stvarima kao što je zatvaranje granica. To se nije dogodilo u Švedskoj. Još – zaključuje Tegnel.

Odgovornost je na pojedincu

Naime, razne agencije kao stručne institucije u Švedskoj nerijetko imaju veću snagu od politike, pa i u ovom slučaju pandemije koronavirusa.

“Tako je govorio Tegnel” gotovo je mantra u toj zemlji u kojoj je sva odgovornost za zarazu stavljena na pojedinca. Starijima je preporučeno da ne idu u gužve, da se šetaju na udaljenosti od dva i više metara od drugih. I to je bilo dovoljno. Nema kazni, nema “praćenja” telefona, nema “policajaca”…

Dijele se savjeti i preporuke u ogromnim količinama, a svako sam odlučuje da li hoće da ih prihvati ili ne. Šveđani, kažu, jako vjeruju zdravstvenim agencijama uključujući i ovu za javno zdravstvo, ali i ta ista javna vlast vjeruje građanima da će postupati po preporukama.

Niko se uglavnom ne pita da li su savjeti koje daju agencije dobri za njih ili ne. Navikli su da to budu stručna uputstva, najbolja za ljude ali i za društvo u cjelini. Reklo bi se, visok nivo povjerenja u institucije ali i građana jednih u druge.

Dovoljan primjer tome su nedavni vaskršnji blagdani. Preporuka je bila da građani ne napuštaju Stokholm, a rezultat je bio da njih 90 odsto to i nije učinilo. Sociolog Lars Tragard slikovito je opisao ovu situaciju:

– Svaki Šveđanin nosi svog policajca na ramenu!

Kritika Tegnela

Međutim, Tegnelova taktika našla se na meti kritika 22 najistaknutijih švedskih epidemiologa tražeći da podnese ostavku jer je “previše izložio građane”. U jednom trenutku prije mjesec dana kad su brojke oboljelih i umrlih značajno porasle, ipak se upleo premijer Stefan Lefven pa je broj onih koji mogu da se okupljaju na javnom mjestu smanjen s 500 na 50. Takođe, uvedene su i sankcije za eventualno neposlušne.

Švedska je tek početkom aprila uvela zabrane posjeta domovima za starije, odnosno tek onda kad je virus ušao u trećinu tih ustanova. Ipak, čini se da se zanemarila činjenica da slobodno društvo ima i “slobodnih pojedinaca” koji se teško priklanjaju “preporukama i savjetima”. Osim toga korona virus širi se i asimptomatski što je osim izolacijom teško kontrolisati. Šveđani koji smatraju da Tegnel nije dobro osmislio program borbe protiv COVID-19 kažu da se promijenilo i švedsko društvo zbog vrlo visokog broja imigranata o čemu se nije vodila dovoljna briga.

Čak 25 posto stanovništva je ne švedskog porekla. Taj broj je još veći u regionu Stokholma. Imigranti iz Somalije, Iraka, Sirije i Avganistana visoko su zastupljeni među oboljelima, ali i smrtnim slučajevima zbog bolesti COVID-19. To se dijelom pripisuje nedostatku informacija na jezicima migranata, ali po svemu sudeći još je važniji faktor gustina naseljenosti u nekim predgrađima gdje u istim stanovima živi više generacija migranata.

“Očekuje se da će građani poštovati preporuke”

Da su očekivanja od Šveđana u borbi protiv korona virusa velika potvrđuje i učiteljica iz Stokholma Lili Kaper.

– Mjere u Švedskoj su u u poređenju sa drugim zemljama blage. Međutim, to nisu samo preporuke nego očekivanja da će najveći broj građana to i da poštuje. Pitanje korone raspravlja se otvoreno i sudeći prema mišljenjima koja se mogu pročitati nude se i različiti odgovori. Koje odgovore pojedine institucije guraju zavisi od prioriteta, procjene rizika, ekonomskih mjera. Korona virus je pitanje na koje još nema definitivnih odgovora i još manje rješenja – kaže ova učiteljica,

– Niko ne preispituje istinitost teorija fizike ili opšte činjenice hemije. Niko se o tome ne brine jer trenutno to ne utiče na razvoj društva ili propast pojedinca. S korona virusom je druga priča. Promijenila je način života, poslovanja, čekanje na liječenje ostalih bolesti” – dodala je Lili.

Ona je istakla da su Šveđani, posebno oni koji su nekog izgubili, više kritični zbog male zalihe lijekova kao i zaštitnog materijala.

– Jedna tako bogata država ne može da nema kontrolu nad apotekama i biti bez kriznog plana. Ali, to se dogodilo – istakla je Kaperova.

Nekima respirator više naškodi

Na neke sad već nerijetke primjedbe da ni u bolnicama pomoć nije uvijek dostupna, prof. dr Nenad Bogdanović, neuropedijatar iz bolnice Karolinska kaže kako sve mora da se uzime u kontekstu.

– Nema neetičkog pristupa ili još gore nepoštovanja Hipokratove zakletve u bolnicama. Postoje stroga pravila i skale kojima se određuje starost pacijenta i od toga zavisi liječenje. Mnogi kažu kako starije od 80 ne stavljamo na respirator što nije tačno. Svi kod kojih je njegova primjena opravdana ga i dobiju, ali respirator mnogima može da napravi više štete nego koristi. On ne pomaže da se pluća regenerišu – kaže dr Bogdanović.

– Pacijentima se nerijetko više pomaže ako se češće okreću na bok ili stomak. Svi pacijenti dobijaju i lijekove protiv zgrušavanja krvi jer se pokazalo da korona izaziva mikrotrombozu, a u tom slučaju ni respirator ni ECMO uređaj ne pomažu – dodao je on.

Zabrana oživljavanja

Prof. dr Bogdanović smatra da zdravstveni sistem u Švedskoj nije podbacio, a što se tiče ostalih mjera, on kaže da je “sve na leđima pojedinca” i da u velikoj mjeri to funkcioniše. On je istakao da su problem kao i svugdje domovi za stare u kojima je najteže spriječiti prodor virusa čak i kad se većina ljudi izoluje, jer uvijek neko od zaposlenih može da bude asimptomičan i da donese bolest.

– Mora da se vodi i briga o činjenici da u Švedskoj mnogi u svojim zdravstvenim kartonima imaju upisanu i zabranu oživljavanja u slučaju zastoja rada srca i toga se svi jako drže. Odluka se donosi zajedno sa pacijentom, ljekarom i rodbinom – objašnjava prof. dr. Bogdanović neke švedske specifičnosti i u doba koronavirusa.

“Ljudi su pametni”

Stručnjaci će reći da je za sad teško procijeniti koja je metoda borbe protiv COVID-19 najefikasnija. Sigurno je da strategija socijalnog distanciranja ipak djeluje, ali pitanje je koliko dugo svijet može da se pridržava toga. Uostalom u većini zemalja već počinje ‘relaksacija’.

Tegnel, je rekao da će tek za nekoliko godina moći sa sigurnošću da se vidi da li je strategija Švedske bila uspješna.

– Tek tada možemo da vidimo jesu li ljudi umrli od drugih bolesti kao posljedice činjenice da je fokus bio na COVID-19 pacijentima ili kakve će posljedice imati na školovanje djece, ili hoće li možda doći do porasta nasilja u porodici. Biti u karantinu možda će uticati na porast mentalnih bolesti – kazao je Tegnel.

Tegnel se vodi logikom da su ljudi su pametni i da sami mogu da donose dobre odluke i dodao da nema bolje motivacije za sprovođenje preporukea od one “ako to učinim moji roditelji se neće razboljeti”.

– Može sve da se da se zatvori, ali to je samo stavljanje problema pod tepih. U nekom trenutku sve mora ponovo da se i otvori, a virus će i dalje biti tamo negdje – dodao je Tegnel.