U Narodnom muzeju Crne Gore u toku je revizija svih muzejskih zbirki koja će utvrditi tačan broj eksponata kao i da li nedostaje 2.900 predmeta iz muzejskih fondova.

Pomoćnik direktora NMCG Miloš Vukanović kazao je da je već na početku revizije pronađen određeni broj predmeta i da očekuje da će se u nastavku procesa pronaći većina predmeta. On je istakao i da je proces revizije opsežan postupak, a ne samo puko pobrajanje zbog čega je u Muzeju ojačan kadar koji je tehnički opremljen, a sve sa ciljem kako bi cijeli projekat uspješno i što brže bio doveden do kraja.

“U reviziji svaki predmet mora da bude prepoznat na osnovu svojih karakteristika opisanih u dokumentaciji, da mu se da ocjena konzervatorskog stanja, da se utvrdi njegov dokumentacioni put, tako da je to dug i mukotrpan proces za koji je potrebno vrijeme. Što se tiče dosadašnjih rezultata Umjetnički muzej koji je svoju reviziju pokrenuo još 2015. godine, sada je pri kraju tog procesa i očekuje se pisanje izvještaja. Nadamo se da će taj izvještaj biti gotov do kraja aprila. Istorijski i Etnografski muzej rade punom parom i kada je riječ o Istorijskom muzeju koji je 2011. godine restruktuiran i sada ima nekoliko cjelina, nadamo se da ćemo neke preliminarne rezultate imati na ljeto, a isto očekujemo i kada je Etnografski muzej u pitanju”, kazao je Vukanović, dodavši da je zbog značaja ovog procesa Vlada donijela odluku o formiranju Komisije koja će pratiti reviziju.

Vukanović je potvrdio da je cifra od 2.900 predmeta tačna ali, kako je istakao, nije riječ o nestalim već o predmetima koji nijesu evidentirani.

“Formulacija „nestali” koja se pojavila u javnosti, nastala je samo zbog toga što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a na osnovu elaborata koji su načinili zaposleni u našoj instituciji, poslala Muzeju dokument gdje su evidentirani disbalansi u revalorizaciji i u kojem je umjesto termina „ne evidentirani” upotrijebljen termin „nedostaju”, tvrdi Vukanović.

On je naveo da je podatak sadržan u dokumentu Uprave za zaštitu kulturnih dobara da u Narodnom muzeju nedostaje 2.900 predmeta iznesen na osnovu dokumentacije iz 1961. godine kada je, kako je rekao, Crna Gora odradila veliki proces valorizacije kulturnih dobara i kada su određene zbirke stavljene pod zaštitu države.

“Godine 2013. radi se revalorizacija to jest procjena stanja zbirki, a ista je rađena prema dokumentaciji iz 1961. koja nije bila kompletna jer je prikazivala samo okvirno brojno stanje određenih zbirki. Upravo zato i kažemo da je riječ o neevidentiranim predmetima jer, primjera radi, 1961. je pod zaštitom države stavljena zbirka od 100 slika da bi `70-tih ili `80-tih godina ta zbirka podijeljena na 50 slika, 20 grafika, 20 crteža i 10 fotografija. Tokom revalorizacije 2013. mi evidentiramo da postoji samo 50 slika ali to ne znači da je ovih preostalih 50 nestalo, nego da je samo transformisano u druge odgovarajuće zbirke. Iz mog dosadašnjeg iskustva, vjerujem da većina od ovih 2.900 predmeta zapravo dijeli sličnu sudbinu, jer su zbirke od 1961. do 2013. transformisane, a te transformacije nijesu uvijek adekvatno obilježene. Takođe, 1961. je kao kulturno dobro evidentiran određeni broj predmeta za koji se kasnije, kroz sistematizacije muzeja, smatralo da su izgubili taj status i da više ne zaslužuju da budu u muzeju, a radi se o određenim fotokopijama, inventaru i slično. To opet nije pravilno obilježeno i mi to sada vodimo kao neevidentirano. Kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara tražila izjašnjenje Muzeja u vezi sa 2.900 predmeta, Muzej je naložio reviziju i već pri prvim koracima određeni predmeti su pronađeni u drugim zbirkama tako da konačno stanje i cifru o zbirkama unutar Muzeja može dati jedinio revizija jer je to jedini zakonom propisani, naučni i logični proces koji može da da uvid u stanje muzejskog fonda”, tvrdi Vukanović.

On dodaje i da je izvještavanje pojedinih medija pokrenuto na senzacionalističkom nestanku predmeta, nažalost, skrenulo pažnju javnosti sa glavnog problema unutar Narodnog muzeja, a to je stanje samih predmeta.

“Činjenica je da su naši kapaciteti limitirani. Naše institucije i službe i pored ogromnog napora koje su ulagale, decenijama nijesu uspijevale da obezbijede uslove za adekvatno čuvanje i izlaganje enormnog blaga koje posjedujemo. Krajem 2016. godine po prvi put u Narodnom muzeju služba konzervacije je napravila izvještaj na 515 strana o svim predmetima koji se nalaze u izložbenim prostorima i njihovom stanju koje je, moram reći, u određenim segmentima izuzetno zabrinjavajuće. To je posljedica i neopremljenosti konzervatorske službe, ali i nedovoljne pažnje o uslovima izlaganja tokom proteklih decenija. S ovim informacijama mi smo već krenuli ka Ministarstvu kulture i nadam se da će se pronaći neki okvir reagovanja koji se prije svega odnosi na to da su Narodnom muzeju potrebna finansijska sredstva kako bi se implementirala određena sredstva za zaštitu predmeta”, kazao je Vukanović.

On je naglasio i da je novo rukovodstvo Narodnog muzeja uvelo novi pristup u radu što, kako je pojasnio, podrazumijeva veću otvorenost, nove načine predstavljanja muzejske građe i formiranja novih zbirki.

DAN