ODGOVOR RUSIJE: Moskva vraća jednog crnogorskog diplomatu?

Crna Gora proglasila je jednog ruskog diplomatu za personu non grata i uskratila saglasnost za djelovanje počasnog konzula Ruske Federacije Bora Đukića, čime se priključila listi od gotovo 30 zemalja koje su to uradile u znak solidarnosti sa Velikom Britanijom. Zvanična Moskva najavila je da će primjereno odgovoriti na masovno protjerivanje diplomata u zapadnim zemljama, navodeći da će odgovoriti simetrično kada je riječ o njihovom broju.

Protjerivanje ruskih diplomata uslijedilo je zbog napada nervnim gasom na ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćerku Juliju na teritoriji Velike Britanije. Rojters je objavio da će u Rusiju biti vraćeno više od 100 diplomata, dok je Rusija već protjerala 23 britanskih diplomata. Iz Vlade su kazali da je odluka donijeta koordinirano sa saveznicima.

“Vlada je donijela odluku da proglasi jednog diplomatskog predstavnika akreditovanog u ambasadi za personu non grata i povuče saglasnost za djelovanje počasnog konzula u Crnoj Gori. O mjerama je obaviještena ambasada uz rok od sedam dana da diplomatski predstavnik napusti državu”, navodi se u saopštenju.

Protjerivanje diplomate je uslijedilo dan nakon što je, prema informacijama “Vijesti”, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović razgovarao sa britanskom ambasadorkom Alison Kemp. Premijer Duško Marković je u utorak nagovijestio protjerivanje diplomata navodeći da Crna Gora ima obaveze da slijedi evropsku spoljnu politiku kao i da bude solidarna sa članicama NATO-a. Britanska ambasada se na Tviter nalogu zahvalila zvaničnoj Podgorici, navodeći da se time “šalje snažan signal Kremlju da ne može nekažnjeno kršiti međunarodna pravila”.

Iz Vlade i ambasade Rusije nije odgovoreno ko je diplomata koji je proglašen personom non grata. U ambasadi ima 15 zaposlenih, a na čelu je ambasador Sergej Nikolajevič Gricaj. Predsjednica gornjeg doma ruske Dume Valentina Matvijenko kazala je da će Moskva odgovoriti recipročno kada se radi o broju diplomata. Ukoliko ta odluka bude zvanična, to praktično znači da će ambasada Crne Gore u Rusiji ostati bez jednog diplomate. Na mjesto ambasadora nedavno je došao Ramiz Bašić, a u ambasadi su kao diplomate zaposleni Željko Radulović kao ministar savjetnik i Ivana Šikmanović kao druga sekretarka.

Januš Bugajski iz vašingtonskog Centra za analizu evropske politike smatra da je odluka Vlade bila pametna.

“Neutralnost kada je u pitanju protjerivanja ruskih diplomata bi prosto povećala pritisak i uticaj Moskve. Poštujući solidarnost sa Velikom Britanijom i NATO saveznicama, Crna Gora može očekivati istu solidarnost ako bude ponovo napadnuta od strane Moskve i biće u snažnijoj poziciji u bilateralnim odnosima sa (Vladimirom) Putinom”, kazao je on.

Rjepin vraćen krajem decembra

Visokorangirani diplomata u ambasadi Rusije u Crnoj Gori Mihail V. Rjepin vraćen je u Moskvu u decembru prošle godine, saznaju “Vijesti”. Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”, Rjepin je vraćen u Rusiju krajem decembra.

Navodi se da je Rjepin mlađi oficir u ruskoj Spoljnoj obavještajnoj službi (SVR), jednoj od nasljednica KGB-a, koji je u Londonu djelovao pod diplomatskom maskom. On je, kako se ističe, bio dio špijunske agencije poznate kao “Rezidentura”, a koja je podijeljena na uprave ili “linije”. Neki njeni oficiri angažovani su na prikupljanju ekonomskih i naučnih obavještajnih podataka, dok su drugi zaduženi za “tehničke operacije”, uključujući “provaljivanja” u ključne vladine zgrade, preduzeća ili druge ambasade.

Opozicija kritikuje odluku 

Većina opozicionih partija juče je osudila odluku Vlade, navodeći da je time pokazala da “bespogovorno sluša zapadne države”. Predsjednički kandidat Mladen Bojanić rekao je da se radi o ishitrenoj odluci, navodeći da država treba “na bazi dokaza da odmjeri šta je u našem nacionalnom interesu”. Predsjednički kanididat Marko Milačić tvrdi da je odluka dijelom usmjerena protiv njegove kandidature, navodeći da je počasni konzul Đukić “prijatelj njegove partije”.

Kandidat Vasilije Miličković je rekao da ta odluka ne ide u prilog stabilizaciji na Balkanu, dok su iz Nove srpske demokratije kazali da je tom odlukom potvrđen uticaj Zapada na Crnu Goru. Demokrate su ocijenile da Crna Gora ne treba da tjera, već da otvara vrata za diplomate koji se ponašaju u skladu sa Ustavom i zakonima.

(Vijesti)