OEBS pisao Đukanoviću: Nova rješenja ograničavaju slobodu medija

Stav OEBS-a, koji je prenijela njegova predstavnica za medije, proslijeđen je diplomatskim putem premijeru Milu Đukanoviću.
Mijatović u pismu predsjedniku Vlade navodi i da se amandmani moraju uskladiti sa međunarodnim standardima i principima OEBS-a u oblasti slobode medije. Kako saznajemo, Mijatović je ukazala na “neka od ključnih pitanja koja bi trebalo dalje analizirati, prije nego što se nastavi s procesom usvajanja amandmana”, uz napomenu da preliminarne analize predloženih rješenja u sferi medija “izazivaju zabrinutost”, saznaju Dnevne novine iz diplomatskih izvora.
Mišljenje OEBS-a se tako podudarilo sa odlukom većine poslanika u crnogorskom parlamentu koji su odbili pomenute predloge i amandmane, upravo zbog njihove neusklađenosti sa savremenom evropskom praksom, i odsustva javne rasprave i dijaloga sa predstavnicima medijske zajednice, što je moralo da prethodi izradi krovnog zakona o medijima.
Propao pokušaj minipulacije
Odluka poslanika Demokratske partije socijalista, Pozitivne CG, manjinskih partija i Liberala da odbiju predlog opozicione trojke, kao i njihove amandmane na još dva propisa koji odavno čekaju na usvajanje, izazvala je reagovanje URA-e, Demosa i SDP-a, kao i dijela nevladinih organizacija na čelu sa HRA i CGO koji su optužili vlast da “nijesu pokazali političku volju” za usvajanje modernih zakona “u skladu sa evropskom praksom”. Bivši koalicioni partner SDP iskoristio je odluku parlamenta da krivicu prebaci na DPS, prozivajuću najjaču političku partiju da neusvajanjem Predloga zakona o medijima direktno krši politički Sporazum o slobodnim i fer izborima, iako takva obaveza uopšte nije bila ni predviđena.
Pokušaj da se pod pritiskom opozicione trojke usvoje nova rješenja u Zakonu o medijima, kao i amandmani na druga dva propisa u ovoj oblasti, nastavak su kampanje dijela medija, opozicionih političkih subjekata na čelu sa SDP, kao i dijela nevladinog sektora. Upravo su nova rješenja koja su u skupštinsku proceduru ubacili poslanici trojke Rifat Rastoder, Dritan Abazović i Zoran Miljanjić, proizvod HRA promovisan u julu prošle godine.
“Predlog obuhvata odredbe za koje se zalaže HRA, a kojima se uvodi standard dužne profesionalne pažnje novinara i propisuje osnov za isključenje odgovornosti za štetu, precizira zaštita privatnosti u medijima, pravo na ispravku i odgovor, i propisuju prava novinara i urednika na etično postupanje i zaštitu od nametanja stavova urednika i osnivača”, javno je saopštila HRA nakon što je njen predlog sa potpisom poslanika troj ke proslijeđen Skupštini na usvajanje.
Revolt dijela medijske zajednice
Predlog Zakona o medijima, podsjetimo, naišao je i na kritike većeg dijela medijske zajednice, koja nije pristala da o izmjenama zakona o medijima razgovara sa predlagačima i NVO sektorom post festum, odnosno nakon što je predlog ušao u skupštinsku proceduru. Revolt prema takvom odnosu iskazali su i odsustvom na sjednici Odbora za politički sistem, sazvanoj usred skupštinske rasprave.
Predložena rješenja kritikovana su i od većine poslanika koji su u njima, između ostalog, vidjeli i pokušaj da se obezbijedi monopolistički položaj za određeni medij. Za DPS su posebno bili sporni kriterijumi kao što su slušanost, gledanost, čitanost i povjerenje, a na osnovu kojih državni organi treba da donesu odluku u kojim medijima će se oglašavati.
Za veći dio medijske zajednice, ali i analitičare crnogorske političke i medijske scene, upravo se u tim rješenjima opozicione trojke krio pravi razlog pokušaja stvaranja uslova za monopolizaciju nekih medija, i uzimanje najvećeg dijela marketinškog kolača. Za poslanike DF, recimo, to je bio dokaz da se pokušavaju spasiti Vijesti.
U svakom slučaju, pismo OEBS-a šalje jasnu poruku da se prate dešavanja na crnogorskoj medijskoj sceni i da se zakoni u oblasti medija ne mogu donositi bez dijaloga sa medijskom zajednicom, a ne samo pojedinim njenim predstavnicima. Ovo je takođe i poruka trojki, pod čijim je pritiskom smij enj en menadžerski i urednički tim Televizije Crne Gore, da ne mogu samo oni kreirati medijsku scenu u Crnoj Gori. Uostalom, poslije ovog pisma ne mogu se više pozivati da brane evropske standrade, kada su ih svojim predlozima zasad potpuno “promašili”.
OEBS cijeni podršku Đukanovića komisiji
U pismu premijeru ističe se da OEBS “visoko cijeni kontinuiranu podršku premijera Đukanovića radu Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja će biti neophodna za implementaciju novog, dvogodišnjeg mandata Komisije”. Njeno ponovno uspostavljanje OEBS vidi “kao rezultat političke volje najviših institucija vlasti u zajedničkoj borbi za okončanje nekažnjivosti nasilja nad novinarima”.
Mijatović je pozdravila i imenovanje svih članova regulatornog tijela Agencije za elektronske medije kao značajan korak u osiguravanju pravilnog funkcionisanja Agencije. S tim u vezi, dostavila je i predlog potencijalnog modela za uspostavljanje dugotrajne finansijske održivosti Medijskog savjeta za samoregulaciju kako bi se izbjeglo stagniranje ove institucije.