OGLASIO SE SOROŠ: Upozorio EU da su potrebne hitne mjere i predložio SVOJ PLAN

Američki investitor i milijarder Džordž Soroš smatra da Evropska unija u cilju borbe protiv kovida 19 i oporavka od posljedice pandemije treba da preduzme mjere kakve se obično preduzimaju samo izuzetno u kriznim vremenima, a koje podrazumijevaju izdavanje i prodaju obveznica bez roka dospijeća za koje nije potrebno otplaćivati njihovu nominalnu vrijednost.

Prema njegovim riječima, na predstojećem samitu Evropske unije 23. aprila riješavanje ovog pitanja treba da postane prioritetan zadatak.

Prethodno je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila da će Evropi trebati oko 1 bilion evra za borbu protiv pandemije kovida 19. Ovaj novac se može usmjeriti na stvaranje evropskog Fonda za oporavak, ali se postavlja pitanje odakle dobiti ovu sumu.

EU je prvi put prinuđena da se bori protiv virusa koji ne samo da ugrožava živote građana, već i sam opstanak Unije. Ako države-članice počnu da štite nacionalne granice čak i od svojih partnera-članica EU, to bi uništilo sam princip solidarnosti, na kom je i izgrađena Unija.
Umjesto toga, Evropa mora da pribjegne hitnim mjerama kako bi se izborila s vanrednom situacijom koja je zadesila sve članice EU. Pri izdavanju obveznica bez roka dospijeća treba računati na političku podršku tog koraka, što je Evropska centralna banka (ECB) već i uradila ukinuvši sva ograničenja u svom programu kupovine obveznica.

Obveznice bez roka dospijeća imaju tri dodatne prednosti.

Prva prednost je što nikada neće biti otplaćene, što je iznenađujuće lak finansijski teret za EU, bez obzira na značajnu finansijsku moć koju EU može da mobiliše. Štaviše, EU neće morati da ih refinansira kada dođe do roka otplate, plaća amortizacione stavke ili čak izdvoji novac za njihovo eventualno izmirivanje.

Sve što Evropska unija treba da uradi, jeste da redovno plaća kamatu na obveznice. Obveznice bez roka dospijeća u iznosu od jednog biliona evra sa kuponom od 0,5 odsto koštaće budžet EU ukupno pet milijardi evra godišnje — manje od tri odsto budžeta za 2020. godinu.

Druga prednost se najviše odnosi na tehnički plan, ali ništa manje vrijedan i važan. Tržište neće moći da apsorbuje ovu vrstu obveznica od jednog biliona evra istovremeno, pa Evropska unija može da izda ove obveznice u etapama.

Treća prednost sastoji se u tome što će obveznice bez roka dospijeća koje bi emitovala EU postati veoma atraktivna aktiva u programu kupovine obligacija Evropske centralne banke. Rok otplate ovih obligacija je uvijek isti, a ECB neće morati da rebalansira svoj portfelj.

EU neće morati da stvara novi mehanizam ili strukturu za izdavanje obveznica, jer je već ranije emitovala obveznice.

Prihode bi trebalo iskoristiti za investicije i grantove usmjerene na suzbijanje pandemije.

Evropska komisija će usmjeravati sredstva direktno ili preko država-članica i drugih institucija, koje neposredno učestvuju u borbi protiv pandemije kovid-19.

Poremećaji u vezi sa pandemijom biće privremeni, ali samo ako evropski lideri preduzmu hitne mjere kako bi se izbjegla dugoročna šteta po EU. Zbog toga je EU toliko potreban Fond za oporavak, a finansiranje obveznicama bez roka dospijeća je najlakši, najbrži i najekonomičniji način za njegovo stvaranje.

Izvjesno je da će emitovanje obveznica bez roka dospijeća, naročito u ovoj vrijednosti, za EU biti nesvakidašnji korak, iako su neke države u prošlosti više puta koristile ovu vrstu obveznica. Najpoznatiji primjer je Velika Britanija, koja je iskoristila konsolidovane obveznice za finansiranje napoleonovskih ratova i vojne obveznice za finansiranje Prvog svjetskog rata. Ovim obveznicama u Londonu se trgovalo do 2015. godine, kada su i bile otplaćene.

Pored toga, Kongres Sjedinjenih Američkih Država je 1870. godine dozvolio američkom Ministarstvu finansija da emituje trajne obveznice koje su i izdate narednih godina.

U Holandiji, na primjer, postoje tri vrste obveznica, a jedna od njih su — stalne obveznice (Lijfrenten), za koje se kamata plaća tokom cijelog života kupca. Isplata nominalne vrijednosti prestaje da važi smrću vlasnika.

Sputnjik