Otvoren 9. Internacionalni sajam knjiga Podgorica 2023.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport, Ana Medigović, večeras je svečano otvorila IX
Internacionalni Sajam knjiga u Bemax areni, na kojem će se predstaviti preko šezdeset
izdavača iz Crne Gore, regiona i Evrope.
“Od prvog dana, entuzijazam, posvećenost i ogroman trud karakterišu naše napore vođene
vizijom Sajma kao međunarodno prepoznatljive, respektabilne manifestacije, svetkovine
kulture i knjige. Uz nesebičnu podršku naših brojnih partnera, izdavača, autora, domaćih i
međunarodnih institucija kulture, uspjevamo da, uprkos brojnim izazovima, svake godine
podižemo ljestvicu zahtjeva i očekivanja, svjesni da je programska koncepcija i profilacija
Sajma kao manifestacije okrenute ka prije svega kvalitetnoj književnosti i izdavaštvu, jedini
putokaz koji moramo slijediti”, istakla je Medigović na otvaranju.
Kao i svake godine, prema njenim riječima, otvaranjem sajma knjiga, otvaraju se i nove
perspektive, novi pogledi na knjigu kao naš prozor u svijet iz kog je sve poteklo i kome se
sve vraća. Stoga joj je posebno zadovoljstvo što i ove godine “dajemo doprinos otvaranju tih
vidika, u saradnji sa tradicionalnim, a na našu veliku radost i brojnim novim gostima –
izdavačkim kućama”.
“Naša se kulturna mreža na taj način obogaćuje i širi svake godine, a plodove te saradnje
ubiraju, kako izdavači i organizatori, tako i naši dragi posjetioci i prijatelji knjige koji
zahvaljujući Sajmu imaju pristup književnoj ponudi koja znatno nadilazi svakodnevne
okvire našeg književno-izdavačkog sektora. Uvjereni da ćete i ove godine uživati u
karakterističnom, nepretencioznom i intimnom, ambijentu koji kreiramo i želimo da
izgradimo kao prepoznatljivu odrednicu našeg Sajma i u želji da svi naši dragi gosti sa
Sajma ponesu pozitivne impresije, uz uspostavljena partnerstva koja će rezultirati novim
kvalitetnim kulturnim poduhvatima, srdačno Vas pozdravljam i proglašavam IX
internacionalni sajam otvorenim”, zaključila je Medigović.
PRESJEK PRVOG DANA
Promocijom časopisa “Bosniaca” – Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, otpočeo
je bogat i raznovrstan program IX Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici, koji se od 27.
septembra do 1. oktobra održava u Bemax areni, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i
sport Glavnog grada.
U okviru promocije predstavljena su dva izdanja “Vijećnica: U potrazi za identitetom” i
časopis “Bosniaca”, koji, kako je istakla mr Adelaida Grabovica, “služi na ponos” NUB BiH.
Knjiga “Vijećnica: U potrazi za identitetom” autora dr Ismeta Ovčine, svjedoči tužnoj sudbini
ove institucije u poratnom periodu, koja nije prevazišla implikacije ratnih dešavanja.
“Riječ je o domaćim problemima, i ne samo domaćim, šta je bila ta zgrada vijećnice, ko će u
tu zgradu da ide, vlasnička prava, i sl. S druge strane, naš godišnji glasnik ‘Bosniaca’, broj
27, originalni je časopis i jedan od rijetkih u regionu u kome se objavljuju originalni stručni,
istraživački radovi, koji prije svega govore o struci, o oblasti, bibliotekarstvo se podrazumijeva, ali i o kulturnom nasljeđu, ne samo iz BiH, nego i regiona”, pojasnio je na
promociji autor, koji je ujedno i direktor NUB BiH.
Nakon toga, predstavljena je bio-bibliografija Mladena Lompara, autorke Ljiljane
Đorđević. Prema riječima autorke, knjiga je u cjelosti posvećena akademiku Mladenu
Lomparu, koji je bio jedna svestrana ličnost.
„Stvaralac koji je po vokaciji istoričar umjetnosti, pa zatim književnik, a po interesovanjima
mnogo više od toga – hroničar kulture, kulturolog, istraživač i još puno toga. Rad na
prikupljanju građe započela sam 2017. godine, nakon Lompareve smrti i prikupljenom
građom trudila sam se da sačinim što cjelovitiji pregled književnog, umjetničkog, istorijskog
i drugog stvaralaštva Mladena Lompara. Otežavajuća okolnost je bila što Lompar nije
pripadao samo crnogorskoj pisanog tradiciji, već su njegovi radovi objavljivani u svim
glasilima eks Jugoslavije, pa postoji opravdana bojaznost da je neka bibliografska jedinica
ispuštena ovim pregledom“, kazala je Đorđević.

Sama bibilografija sadrži 4.526 bibliografskih jedinica, podijeljena je u dvije osnovne grupe:
„Literatura Mladena Lompara“ i „Literatura o Mladenu Lomparu“, a unutar ovih grupa
postoji tridesetak podgrupa u kojima je razvrstana građa. Posebnu vrijednost, ali i jedan
kuriozitet kada su u pitanju bibliografije, predstavljaju likovni prilozi na kraju rukopisa.
Uslijedila je promocija Istorijskog instituta Crne Gore, u okviru koje je prezentovano pet
izdanja, koja su izašla iz štampe tokom 2023. godine.
„Za ovu godinu pravimo jedan presjek i to je pet publikacija. Najprije, to je jedna iz edicije
diplomatskih svezaka ‘Crna Gora i Srbija’ dr Radoslava Raspopovića, iz edicije tomova
dokumenata diplomatskih misija. Druga publikacija je ‘Crnogorski gaser’ – radi se o
ilustrovanoj mononografiji sa protokolom o prodaji revolvera za 1894-1895-1896-1897.
Autori su dr Radoslav Raspopović i Branko Bogdanović. Zatim zbornik dokumenata
‘Dokumenti Vatikana’, publikacija izašla na osnovu istraživanja o istoimenom projektu, koju
je prikupio i priredio doktor Antal Molnar. Takođe, tu je i jedna lijepa, zaista atraktivna
publikacija, ‘Marubi i Crna Gora’, čiji su priređivači dr Radoslav Raspopović, dr Tatjana
Koprivica i dr Slavko Burzanović. Radi se o rezultatu istraživanja, a projekat je realizovan sa
fototekom Marubi. Tu je i pubikacija koja je rezultat rada na istoimenom projektu ‘Crna
Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope’, na kojem su učestvovala 23 istraživača iz zemlje
i inostranstva“, kazala je na promociji direktorica Instituta, dr Dragana Kujović.