Otvorena Međunarodna naučna konferencija ”Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori“

Danas je u Podgorici počela sa radom dvodnevna Međunarodna naučna konferencija ”Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori“ koju organizuju Mitropolija crnogorsko-primorska i Konferencija evropskih crkava iz Brisela. Na konferenciji će govoriti međunarodni i domaći pravni stručnjaci o brojnim pitanjima koja se tiču aktuelnih izazova u garantovanju, ostvarivanju i djelotvornoj zaštiti prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i uloge i doprinosa crkava i vjerskih zajednica sa posebnim osvrtom na pitanje njihovog pravnog položaja u Crnoj Gori.

Konferenciju su otvorili Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. dr Amfilohije (Radović) i Prečasni g. Kristijan Kriger, predsjednik Konferencije evropskih crkava iz Brisela. Konferenciji se obratio putem video linka i prof. dr Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja, zatim protojerej-stavrofor doc. dr Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske

Pozdravljajući učesnike konferencije Visokopreosvećeni Mitropolit Amfilohije je kazao da se sloboda temelji na Hristu bogočovjeku i Njegovom vaskrsenju koje je temelj istinske slobode ljudskog življenja na zemlji, a u isto vrijeme i slobode od smrti i time zadobijanja vječne slobode i dostojanstva.

„Ako čovjek nije vječno biće onda sav njegova trud i borba za slobodu na zemlji se pokazuje besmislena. Crkva Hristova je bila i ostala svjedok te i takve slobode.“

Prema njegovim riječima Crkva je nosilac buđenja ljudskog bića za slobodu na zemlji i pobjedu zla – mržnje koja ugrožava ljudsko biće i njegovu slobodu:

„Crkva i postoji da oslobodi čovjeka i čovječanstvo od zla, mržnje, robovanja onome što nije dostojno čovjeka, da bi kroz ovaj život mogao da zadobije i tu ontološku slobodu. Crkva je dakle, svjedok te i takve slobode, bila i ostala do naših vremena. I u svim istorijskim periodima, i na Istoku i na Zapadu, ona se borila za tu i takvu slobodu, ne prosto za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, nego uopšte za slobodu ljudskog bića i oslobođenje od svega onoga što ugrožava ljudsko biće i što ga ponižava.“

Mitropolit je podsjetio na razloge zašto predloženi Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije prihvatljiv, pa je čak i primitivniji nego zakon iz vremena komunističke Jugoslavije, ističući da ljudi koji predlažu taj zakon su prije svega vaspitavani u anticrkvenom duhu posleratnog vremena. Nagalsio je da su ranije sklopljeni temeljni ugovori sa Rimokatoličkom crkvom – Vatikanom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom a da je jedina zajednica koja je ostala van toga još uvijek Mitropolija crnogorsko- primorska, odnosno Srpska pravoslavna crkva.

Istakao je da je u posljednje vrijeme bilo susreta sa ministrom pravde gospodinom Zoranom Pažinom povodom formulisanja zakona i da to daje nadu da će problemi biti prevaziđeni:

Mitropolit je iskazao blagodarnost svima koji su uzeli učešće u radu konferencije i izrazio nadu da će i ova međunarodna konferencija pomoći crnogorskim državnim organima da još ozbiljnije shvate ozbiljnost teme sloboda vjeroispovijesti i da će biti donijet zakon koji će biti usaglašen sa evropskim i međunarodnim zakonodavstvom.

U svom pozdravnom obraćanju, Prečasni g. Kristijan Kriger se zahvalio na pozivu i iskazanom povjerenju na tom osjetljivom pitanju. On je kazao da u demokratskim državama sloboda religije i uvjerenja se posmatra kao pokazatelj ljudskih prava i znak postojanja jednog modernog svijeta.

„Međutim, neke od članica Konferencije evropskih crkava se suočavaju sa diskriminatornim zakonima koji narušavaju to temeljno pravo. Zapravo sekularizacije društva i religiozni pluralizam koji je donešen kroz mobilnost često čini neophodnim da države sada revidiraju svoju legislativu koja je upravljala u prošlosti vjeroispovijestima i uvjerenjima pod različitim uslovima.“

Gospodin Kristijan Kriger je naglasio da države imaju nespornu dužnost da štite i promovišu pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja i da pomažu religioznim zajednicama institucijama da dođu do pravnog priznanja.

„Konferencija evropskih crkava kao i Mitropolija, podržava napore države Crne Gore da revidira svoje zakone tako da se oni usklade sa evropskim zakonima i sa pravnim tekovinama Evropske unije kako se ova država priprema da joj se jednog dana priključi. Naročito pozdravljamo odluku da se zamjeni zastareli zakon iz 1977. sa novim zakonom o slobodi vjeroispovijesti, uključujući odredbe o pravnom statusu i poziciji crkava i vjerskih zajednica.

Međutim, rečeno nam je da pripremne procedure su rezultirale sa nacrtom zakona koji ima probleme u mnogim djelovima. Vjerujemo da ti dijelovi trebaju i moraju biti ispravljeni i korigovani, ali takođe vjerujemo da su ti problemi mogli biti izbjegnuti da je pripremni proces bio transparentan i da su u njemu učestvovali svi zainteresovani subjekti..

Zahvaljujući se svim učesnicima konferencije, Prečasni g. Kristijan Kriger je kazao da Konferencija evropskih crkava može savjetovati ne samo članice u ovom regionu već i vlasti kako bi se ostvarila uspješna i plodonosno saradnje između država i crkve kao što je definisano u članu 17 Sporazuma o funkcionisanju Evropske unije:

„Unaprijed se radujem produktivnoj razmjeni informacija i ideja i učenju o situaciji i kontekstu u kojoj crkve funkcionišu u Crnoj Gori. Nadam se da će ove zabrinutosti koje su pomenute i sugestije koje ćemo dati biti uzete u obzir od strane Vlade Crne Gore i da će oni ponovo razmotriti izmjenu Nacrta zakona kako bi bio kompatibilan sa univerzalnim standardima o ljudskim pravima i slobodama vjeroispovijesti ili uvjerenja.“

Prof. dr Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja putem video poruke je pozdravio sve učesnike konferencije i zahvalio se na pozivu.

Izrazio je nadu da će država Crna Gora uvažiti preporuke i stručna mišljenja koja će se čuti na skupu i tako donijet zakon o slobodi vjerospovjesti koji će biti usaglašen sa evropskim standardima i zakonima.

Protojerej-stavrofor doc. dr Velibor Džomić je mišljenja da je, imajući u vidu da je u Crnoj Gori i dalje na snazi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, kao i da je Vlada Crne Gore u svom Programu rada za drugi kvartal ove godine najavila usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, neophodno da se na stručan i društveno odgovoran način otvori javni dijalog i sagleda pravo na slobodu vjere, vjeroispovijesti ili uvjerenja iz međunarodnopravne, istorijskopravne i pozitivnopravne perspektive, jer je riječ o univerzalnom ljudskom pravu i slobodi.

„Namjera je da se, otvaranjem stručnog i argumentovanog dijaloga, doprinese opštem dobru i pomogne relevantnim subjektima u izradi novog teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji bi, za razliku od Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, u potpunosti bio usaglašen sa međunarodnopravnim okvirima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja uz poštovanje istorijske uloge, doprinosa, prava i legitimnih očekivanja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori.“

Nakon pozdravnih obraćanja uslijedila je prva sesija „Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u međunarodnom pravu i pravu EU“, na kojoj je moderator dr Elizabeta Kitanović, izvršni sekretar za ljudska prava u Konferenciji evropskih crkava. Tokom ove sesije svoja izlaganja će iznijeti prof. dr Silvio Ferari, Univerzitet u Milanu (emeritus), prof. Kol Daram, Međunarodni centar za pravne i religijske studije, Brigam jang univerzitet, Provo, prof. dr Bogoljub Šijaković, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu, Arhiepiskop ohridski i Mitropolit skopski g. dr Jovan (Vraniškovski), Skoplje.

iZVOR: Mitropolija.com