“Ova zapanjujuća MHE je MAGNET ZA TURISTE, ali nije PROFITABILNA ZA CG TAJKUNE” (FOTO)

Dok se kod nas zabranjuje fotografisanje strateških objekata, na sjeveru Evrope se turisti pozivaju da uživaju u njihovoj arhitekturi!

Dok se na cnogorskim rijekama i u nedirnutoj prirodi, gradi i planira gradnja mini hidroelektrana, koje ugrožavaju ekosistem i unistavaju izgled nedirnute prirode, u Norveškoj se to radi ovako!

Na ovo ukazuje dr Valnetina Minić, poslanica Demokrata, i naglasava da  je cnogorski Zakon o nacionalnim parkovima napisan tako da “sve ono što je u njemu zabranjeno, zapravo je dozvoljeno, ako su u pitanju podanici Vlade i njihovi biznis projekti, ili bolje rečeno – ako je u pitanju privredno društvo sa statusom pravnog lica koje, naravno, osniva Vlada”.

“Po ovom Zakonu, mještanima, građanima i turistima je zabranjeno sve ono što je miljenicima režima dozvoljeno. Dakle, u našim nacionalnim parkovima s pravom je zabranjena gradnja, krčenje i sječa šuma, eksploatacija zemlje, kamena, pijeska, šljunka i mineralnih sirovina, deponovanje industrijskog građevinskog i komunalnog otpada, ispuštanje neprečišćenih industrijskih i drugih otpadnih voda, kao i mnoge druge radnje, koje su, ponavljam, zabranjene sa potpunim pravom!Zabranjeno je i narušavanje prirodnog biodiverziteta, tj. uznemiravanje, uništavanje ili ugrožavanje biljnih i životinjskih vrsta, oštećivanje njihovog staništa, kao i mijenjanje njihovih životnih uslova. Ukratko rečeno, zabranjeno je narušavanje ambijentalne tj. prirodne vrijednosti nacionalnih parkova”, navodi Minić i dodaje da sve to ne važi za privredna društva koje imenuje Vlada.

Prostorni plan posebnih namjena, koji za nacionalni park Prokletije mora biti izglasan u Skupštini Crne Gore do 13. jula ove godine, je – navodi ona – prva familija očigledno sama sebi upodobljavala.

“U ovom Planu, po kojem će vaše privredno društvo postupati, a u kojem kršite gotovo većinu propisa o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima, pored građevinskog zemljišta, ucrtane su čak i mini hidro elektrane na tokovima rijeka, da ne pominjem propratnu infrastrukturu. Dok cijeli svijet vapi za netaknutom prirodom koja odiše svojom savršenom harmonijom, Vlada našu želi uništiti radi profita koji ni u promilima ne može da se mjeri sa nastalom štetom koja će ostaviti pustoš budućim naraštajima. Naime, na teritoriji opštine Plav, planirano je sklapanje 4 koncesiona ugovora, koji će omogućiti izgradnju i rad čak 8 mHE, i to na vodotocima Babinopoljska, Murinska rijeka, Komarača, Đurička rijeka sa pritokama i Meteška rijeka. Od navedenih 8 dvije su već izgrađenje i puštene u pogon, a različite vrste dozvola, od građevinskih preko urbanističko-tehničkih i energetskih izdate su još u toku 2016. i 2017. godine”, kaže Minić.

Ona navodi primjer turističkih vodenica u Norveskoj, koje se stapaju sa prirodom i prijemčive su ljudskom oku, i dodaje da one u Crnoj Gori sigurno nisu planirane jer u tom slučaju “ne bi bilo dovoljno profitne energije koja bi išla braninim tokovima ka džepovima porodice Djukanović, i džepovima njihovih kumova prijatelja i rodbine”.

“Takođe znamo da nemate dovoljno vizije, ideja i mašte da umjesto betonskih, gradite atraktivne, turistima posebno interesantne ambijentalne mini hidrelektrane, koje kao prava atrakcija postoje u razvijenim zemljama svijeta, a koje ne ugrožavaju postojeći biodiverzitet područja.  Jedino za šta smo sigurni da imate viziju jeste kako da i u narednim godinama otmete građanima Crne Gore još koju desetinu miliona kroz račune za struju. Da se ne vodi računa o prirodi već o čistom profitu i biznisu za privilegovane koncesionare, govori u prilog i činjenica da su građani za samo dvije i po godine kroz račune za struju poklonili 4.7 miliona eura privatnicima, dok je država kroz koncesione naknade od njih dobila 11 puta manje, svega 430.000 eura. Ako naše nacionalne parkove budete „valorizovali“ projektima kakav je predviđen za Nacionalni park Skadarsko jezero, a protiv koga su peticiju potpisali ljudi iz gotovo svih krajeva svijeta, mi ćemo teško otvoriti, a još teže zatvoriti Poglavlje 27 koje se tiče zaštite životne sredine, a koje se nakon nemogućeg zatvaranja poglavlja 23 i 24 za vas nameće kao najskuplji i najveći izazov.

Ona dodaje da je primjer šavničkog sela, u kojem se, izgradnjom mHE na rijeci Bukovica, sa biološke mape svijeta željelo zbrisati staru vrstu krilatih vodenih insekata zaštićenu svjetskom konvencijom, dovoljno govori o kvalitetu  elaborata i namjeri da “sačuvate, unaprijedite i racionalno koristite prirodna dobra naše države”.

Nakon svega iznešenog – dodaje – ne preostaje nam ništa drugo nego da vjerujemo da vam naume iz ovog Plana neće dozvoliti građani Plava.

Iako se Norveška skoro u potpunosti napaja obnovljim izvorima energije, ova bogata zemlja na sjeveru nastavlja da ulaže u gradnju elektrana u cilju povećanja proizvodnje čiste energije. Neke od njih ne doprinose samo pozitivnom energetskom bilansu, već i turističkom potencijalu zemlje. Hidroelektrana Ovre Forsland jedan je od takvih lijepih primjera!

Zapanjujuća arhitektura, lijep ambijent i funkcija proizvodnje čiste energije aduti su kojima turisti ne mogu odoljeti.

Norveška se napaja strujom putem hidroelektrana, geotermalne energije i vjetrom, a novi plan vlasti je da energetskom industrijom pojača turistički promet. Hidroelektrana Ovre Forsland, u šumovitim planinama Helgeland, jedna je od takvih destinacija. Zapanjujuća arhitektura, lep ambijent i funkcija proizvodnje čiste, ekološke energije koja će omogućiti zdraviti život budućim pokoljenjima aduti su kojima turisti ne mogu da odole, piše Inhabitat.

Hidroelektranu kapaciteta 30KWh projektovao je Stein Hamre i to tako da se što bolje uklopi u ambijent.

Elektrana je dizajnirana tako da reflektuje karakteristike okruženja: obalu rijeke i gustu šuma koja je okružuje.

Glavna inspiracija za fasadu objekta bila je vertikalnost i neujednačenost stabala smreke – kaže arhitekta Stein Hamre.

Noćni režim rasvjete posebno je interesantan.

 

Planinari su već uvrstili ovu hirdroelektanu u obaveznu turu za obilazak. Ko ne bi želeo da poseti ovako lijepo i idilično mjesto?

Foto: Bjørn Leirvik