Ovog Albanca zovu “Dobri duh”: Siromašnima dijeli hleb koji je ne proda, a policija ga kažnjava zbog toga

Azgan Kenaj sa Kosova drži pekaru u djelu Zagreba poznatijem kao Trešnjevka. Ono po čemu je ovaj Albanac poznat širom Hrvatske je njegovo dobročinstvo. Čak ga je i inspekcija u nekoliko navrata kažnjavala jer je sav neprodati hleb dijelio siromašnima. Zato ga zovu i dobrim duhom svog kvarta, kao i grada. On je i dobitnik priznanja “Ponos Hrvatske”.

– Ne mogu ja, zaboga, neprodati hleb uveče, kad zatvorim pekaru, da stavim u vreću i bacim ga u smeće, to bi me boljelo više od ičeg – rekao je on.

Razlog što smo pronašli priču o pekaru iz Zagreba je pričica koje se prisetila jedna tviterašica iz Kragujevca, koja je u Zagrebu bila u posjeti ćerki. Vjerovatno se pekara prisjetila posle protesta ispred pekare u Borči.

Azgan Kenaj, Printskrin: Youtube/Nova Eva

POSEBAN SENDVIČ

Pođemo muž moje ćerke i ja kod nje u bolnicu, on mi pokaže pekaru i ispriča da je jednoga dana svratio da ljubimici kupi sendvič sa pršutom.

– Gdje nosiš? – pitao ga Azgan.

– U bolnicu.

– Onda mora poseban da se pravi – odgovori Azgan, pa u pola pravljenja ponovo pita: – A kome?

– Supruzi – odgovori zet – trudna je.

– Aaaa, pa onda mora baš poseban – pa uzme opet drugi da pravi.

“Pričasmo do bolnice o tom sendviču, o tom čovjeku, o ljudima. I to je to. Ako je albanski sendvič, to ima veze s politikom, nikako s ljudima. Ako je srpska čokoladica, to opet ima samo veze s politikom, nikako s ljudima. Sledeći put kad odem u Zagreb, idem kod Azgana da pojedem šta god.”

GRIJEH JE BACATI HRANU

Roditelji su Azgana naučili da je grijeh bacati hranu i to je jedino čega se on slijepo drži. Njegova je filozofija krajnje jednostavna, a predivna: “Kad sam primjetio da neki ljudi oko mene gladuju, nisam razmišljao, podijelio sam s njima ono što sam u njihovom, a i svom gradu proizvodio – hleb!”. Pomaže ljudima, priznaje na jedvite jade, i na druge načine, ali ne želi da otkrije kome i kako.