PAHOR: Ako bi EU primila sve države zapadnog Balkana, obezbijedio bi se mir, a granice više ne bi imale značaj

Predsjednik Slovenije Borut Pahor danas boravi u Beogradu, gdje se sastaje sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem. U ekskluzivnom intervjuu za Kurir, Pahor kaže da bi Evropska unija (EU) proširenje na zapadni Balkan morala da stavi na značajno višu poziciju na svojoj agendi, te da bi prijem država ovog regiona obezbijedio mir i stabilnost.

Govoreći o non-pejperu o zapadnom Balkanu, koji je navodno potekao od slovenačkog premijera, ističe da je puštanje u javnost te priče doživio kao opasnost da Slovenija izgubi kredibilitet iskrenog prijatelja svih naroda i država regiona.

Nakon pojave non-pejpera koji je navodno potekao od slovenačkog premijera Janeza Janše, a koji predviđa “konačni raspad SFRJ”, s posebnim akcentom na podjelu BiH i “miran razlaz”, te stvaranje “velike Albanije”, vi ste se oglasili i rekli da ste protiv promjena granica na Balkanu, odnosno da se zalažete za cjelovitu BiH. Ipak, kako ste doživeli pojavu tog non-pejpera i kasnije onog o kosovskom pitanju, koji je navodno potekao od Francuske i Njemačke? Da li su to nekakvi probni baloni?

Objavu “non-pejpera” sam doživio kao opasnost da Slovenija izgubi kredibilitet iskrenog prijatelja svih naroda i država zapadnog Balkana i njihove evroatlantske perspektive. Sadržaj “non-pejpera” je upravo suprotan mojim pogledima na zajedničku evropsku budućnost. Rješenje vidim u značajno bržem proširenju Evropske unije na zapadni Balkan, a koje Brisel mora vidjeti kao geopolitičko pitanje. Pred očima mora imati cjelokupno područje zapadnog Balkana i iskrenu želju da sve države što pre postanu punopravne članice EU. Samo u tom slučaju granice više neće imati takav značaj, a nacionalizam će izgubiti svoju privlačnost. To je važno za očuvanje mira i bezbjednosti, kao i blagostanja ljudi u tom prostoru.

Da li su u pravu analitičari koji tvrde da je EU zanemarila Balkan? Vidimo da se sve rjeđe govori o prijemu balkanskih država, sada se, evo, pominje nekakva “perspektiva za zapadni Balkan”…

Ja sam jedan od onih koji smatra da bi EU morala proširenje na zapadni Balkan da stavi na značajno višu poziciju na svojoj agendi. Većina država EU je umorna od prošlih proširenja, želi prvenstveno unutrašnju konsolidaciju i rješenje otvorenih pitanja s Rusijom, Turskom, Severnom Afrikom itd. Međutim, pritom previđa da se neposredno u njenom dvorištu nagomilavaju problemi, koje ne primjećuje jer je tu mir.

Da li će pitanje proširenja biti u fokusu tokom slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini ove godine?

Nadam se da će Slovenija tokom predsedavanja Savetu EU pridodati izvesno ubrzanje u dinamici proširenja. Svakako mora doprineti bar rješenju za blokadu Severne Makedonije i napredak Albanije. Trudiću se da tome doprinese i samit lidera Brdo-Brioni, koji će se održati 17. maja ove godine.

Šta je za vas trenutno najveći problem na Balkanu? Da li je to neriješeno kosovsko pitanje?

Najveći problem koji može da se riješi je gubitak povjerenja u skoro uključenje zapadnog Balkana u EU. Zbog toga se dodatno gubi politička volja za reforme, a umjesto toga jača nacionalizam, koji rješenja traži u promjenama granica. Ako bismo, na primjer, uslovno rečeno, u “paketu” relativno brzo primili sve države zapadnog Balkana u EU, onda bismo riješili najvitalnije interese tih država i Evropske unije i, prije svega, obezbijedili mir i stabilnost.