Politička prestrojavanja, promjene vlasti i politička nestabilnost u regionu mogu značajno uticati na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa, posebno onih koje se bave međunarodnim krijumčarenjem narkotika. Međutim, važno je razumjeti da narko-karteli ne zavise isključivo od jedne političke strukture ili pojedinca, kazao je za “Dan” doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić.
Njihov osnovni cilj je, kako je objasnio, očuvanje kriminalnog profita, kontrola tržišta i zaštita ljudi, finansijskih tokova i logističkih kanala preko kojih ostvaruju svoje aktivnosti.
Prema njegovom riječima, kada dođe do promjene vlasti ili poremećaja u političkim odnosima, kriminalne grupe nastoje da procijene kako će se te promjene odraziti na njihov položaj.
“Ukoliko izgube određene neformalne veze ili zaštitu na koju su računale, mogu biti primorane da mijenjaju svoje poslovne modele, savezništva i pravce djelovanja. S druge strane, promjene u institucijama mogu otvoriti prostor za pokušaje uspostavljanja novih veza sa pojedincima unutar sistema. Posebno su opasne situacije u kojima politička nestabilnost slabi institucije, usporava rad pravosuđa ili dovodi do smanjenja operativne efikasnosti policijskih i obavještajno-bezbjednosnih službi. Organizovani kriminal takve okolnosti može iskoristiti za jačanje svojih pozicija, prikrivanje nezakonitih finansijskih tokova i širenje uticaja na legalne ekonomske aktivnosti,” upozorava Pekić.
Rat kotorskih klanova – “kavačkog” i “škaljarskog” odnio je skoro stotinu života, a prelio se i na političku scenu ne samo u našoj zemlji nego i u regionu, pa i šire. Borba za prevlast u političkim previranjima evidentna je decenijama, pa su tako ovih dana pojedini beogradski mediji objavili kako je odbjegli vođa “kavčana” Radoje Zvicer u Dubaiju slavio poraz Aleksandra Vučića na izborima u Srbiji. S druge strane, iz pojedinih krugova moglo se čuti da su “škaljarci” bliski pojedinim partijama koje čine vlast u Crnoj Gori…
Pekić ističe da je, vezano za ove navode, neophodno napraviti jasnu razliku između provjerljivih činjenica, operativnih saznanja nadležnih organa i medijskih navoda.
“U bezbjednosnim analizama nije profesionalno unaprijed zaključivati da određeni klan podržava neku političku opciju ili da određena vlast štiti konkretnu kriminalnu grupu bez pouzdanih dokaza. Međutim, sama mogućnost da organizovane kriminalne grupe pokušavaju da utiču na političke procese predstavlja ozbiljnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti. Njihov interes nije ideološki već prvenstveno finansijski i operativni. Njima je potrebna sredina u kojoj mogu da ostvare profit, izbjegnu krivičnu odgovornost i zaštite svoje nezakonite aktivnosti, kroz koruptivne ličnosti iz svijeta politike. Zato politički odnosi i promjene vlasti mogu biti predmet njihovog interesovanja. Ipak, slavljenje određene političke pobjede, javno iskazivanje simpatija ili povezivanje pojedinaca sa određenom političkom opcijom sami po sebi nijesu dokaz postojanja organizovane kriminalne sprege. Ključna poruka je da nijedan kriminalni klan ne smije biti u poziciji da političke promjene doživljava kao svoju pobjedu ili poraz. Država koja ima snažne institucije, profesionalnu policiju, nezavisno tužilaštvo i efikasno pravosuđe ne ostavlja prostor kriminalnim strukturama da se osjećaju kao politički faktor, naglašava Pekić.
Kao doktor nauka bezbjednosti, smatra da se stvarna snaga države ne mjeri izjavama političara niti medijskim obračunima, već sposobnošću institucija da spriječe kriminalni uticaj na donošenje odluka, otkriju korupciju i obezbijede da zakon jednako važi za sve. Najveća pobjeda organizovanog kriminala nije samo novac stečen trgovinom narkoticima, već mogućnost da stekne uticaj na institucije koje bi trebalo da ga suzbijaju. A najveći poraz takvih kriminalnih struktura nastupa, onda kada shvate da nijedna politička promjena ne može obezbijediti trajnu zaštitu od zakona,” poručio je Pekić.
