PIJAN VOZIO SUPRUGU I DJECU: Imao 2,40 promila alkohola u krvi

Patrola policije na putu Bar -Podgorica prije nekoliko mjeseci zaustavila je vozača kod kojeg je izmjereno 2,40 promila alkohola u krvi. Dozvoljena količina je 0,3. U automobilu sa njim bili su supruga i dvoje djece. Bio je toliko pijan da nije mogao sam da izađe iz vozila nego su ga policajci iznijeli. Jedan od njih je potom ženu i djecu odvezao kući, a na pitanje zašto je pristala da ih vozi pijani suprug rekla je da nije imala izbora.

Patrole na pijane vozače nailaze i u jutarnjim satima. Prije nekoliko mjeseci namagistrali Nikšić -Podgorica zaustavili su oko osam sati dvadesetčetvorogodišnjaka kojem je izmjereno 1,8 promila alkohola.

“Ljudski faktor je odgovoran za najveći broj udesa, kako onih sa najtežim posljedicama tako i onih sa lakšim. Osim ljudskog faktora na bezbjednost saobraćaja utiču i faktori -put i tehnička ispravnost vozila. Brza vožnja je, ipak, najčešći razlog udesa”, rekao je Janjušević.

Ono što potvrđuje njegovu tezu je i činjenica da je za prvih osam mjeseci ove godine saobraćajna policija preduzela znatno više represivnih mjera nego što je to bilo u istom periodu lani, ali to nije pomoglo da se „crna“ statistika svede na koliko-toliko prihvatljiv nivo.

U avgustu na našim drumovima život je izgubilo devet osoba, kao i u septembru.

Za prvih sedam mjeseci ove godine broj žrtava bio je 24, a Janjušević odgovara što se to dogodilo pa da „crni bilans“, nakon toga, za svega dva mjeseca bude 18 mrtvih.

“Jasno je da se radi o ljudskom faktoru. Vozači, jednostavno, ne poštuju propise. Ne možemo bezbjednost na putevima da svedemo samo na represiju. To nije način, a to se pokazalo i ovim naglim povećanjem broja udesa sa smrtim posljedicama”, dodaje on.

Statistika

Posljednjih godina broj tragičnih udesa znatno je smanjen u odnosu na 1988. kada je na putevima stradalo blizu 200 ljudi.

Strategijom za bezbjednost saobraćaja koju je Vlada donijela za period od 2010.do 2019. godine precizirano je da je cilj da se broj žrtava svede na ispod 10 poginulih na 100.000 stanovnika, što je i preporuka Evropske komisije za zemlje Jugoistočne Evrope.

Crna Gora je to uspjela i čak postigla i bolji rezultat od planiranog Strategijom čiji je osnovni parametar bila 2007. kada su stradale 122 osobe.

Janjušević pojašnjava da je 2011. broj poginulih bio 58, 2012. -46, što je najmanji broj stradalih u saobraćaju od kada se vodi statistika u Upravi policije, 2013. žrtava je bilo 76, ali je tada u samo jednom udesu, kada je u provaliju sletio rumunski autobus stradalo 18 osoba.

Prošle godine poginula je 51 osoba.

“Saobraćaj je kompleksan sistem u kojem je policija samo jedna od karika. Taj problem mora sistemski da se posmatra s obzirom da su u ovu problematiku uključeni i drugi nadležni organi od ministarstava zdravlja, prosvjete i saobraćaja do MUP-a”, naglašava Janjušević.

Represivne mjere

Objašnjava da su na drumovima pojačane saobraćajne kontrole već godinama, te da je tako bilo i u avgustu i septembru, ali, nažalost, nije uticalo na sigurnost.

U prvih osam mjeseci ove godine policija je izdala prekršajnih naloga za plaćanje novčanih kazni 100.501, a lani je u istom periodu bilo 100.065, što je povećanje za 0,4 odsto.

Prekršajnih prijava podnijeto je 11.270, dok ih je prošle godine bilo 10.806 4,3 odsto više.

Zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka saobraćajci su izdali 13.041, što je 2,1 odsto više u odnosu na lani kada ih je bilo 12.769.

Policija je podnijela čak 23,9 odsto više krivičnih prijava nego lani 410, a 2015. su ih procesuirali 331.

U prvih osam mjeseci ove godine privremeno je oduzeto 6.455 vozačkih dozvola, za razliku od prošle godine kada ih je oduzeto 6.195, što je povećanje za 4,2 odsto.

Privremeno je oduzeto vozila 126, što je 85,3 odsto više u odnosu na 2015. kada ih je oduzeto 68.

Ove godine, za osam mjeseci, registrovano je čak 6.745 vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola, a prošle godine za isti period bilo ih je 5.433, što je povećanje za 24.1 odsto.

“Ovu su pokazatelji koji nedvosmisleno ukazuju da samo represivne mjere nijesu garancija sigurnosti na putevima. Moramo raditi na prevenciji i sarađivati. Ključna je edukacija s kojom se mora početi još u predškolskom uzrastu, u vrtićima, a onda nastaviti u školi”, ističe Janjišević.

U MUP-u i policiji su, kako kaže, otvoreni za saradnju i daju punu podršku civilnom sektoru da im pomogne idejama i da u partnerskom odnosu pokušaju da podignu bezbjednost saobraćaja na veći nivo.

“Na taj način doživljavamo i građanske proteste u organizaciji civilnog sektora. Uzećemo u obzir i razmotriti njihove prijedloge”, najavio je Janjušević.

On je kazao da će policija inicirati izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja kako bi se doprinijelo većoj sigurnosti crnogorskih drumova.

Janjušević je takođe pozdravio obavještavanje policije od strane građana i medija o teškim saobraćajnim prekršajima slanjem video zapisa, fotografija i informacija, koji policiji mogu biti od pomoći da identifikuje počinioce tih prekršaja u saobraćaju.

“Apelujem na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise. Čuvajući svoj život čuvate i živote drugih” zaključio je Janjušević.

Stacionarni radari na „crnim tačkama”

Sljedeće godine na svim crnogorskim putevima, na dionicama koje su, prema procjeni stručnjaka najopasnije, odnosno takozvanim crnim tačkama, biće postavljeni takozvani stacionarni radarski sistemi.

Nikola Janjušević kazao je Pobjedi da su utvrđene 72 takozvane „crne tačke“ i da ih ima na svim putevima od magistralnih do regionalnih.

Za određivanje neke dionice kao „crne tačke“ uzima se više parametara, ali ključan je broj težih saobraćajnih udesa.

“Putna infrastruktura u Crnoj Gori nikada nije bila bolja, znatno je poboljšana, ali nesavjesni vozači ne poštuju propise”, kazao je Janjušević.

Stacionarni radarski sistem znatno će pomoći policiji i podići nivo sigurnosti saobraćaja. Kamera će snimiti vozilo koje krši propise i jasno će se vidjeti i broj tablica i boja, a sistem će biti povezan sa Operativno-kumunikacionim centrom odakle će se sve pratiti i odmah reagovati.